Na današnji dan 1993. godine započela je izgradnja tunela ispod piste sarajevskog aerodroma, koji je postao simbol otpora, preživljavanja i nade u najtežim danima opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Tajni prolaz ka životu
Prvog marta 1993. godine, ispod piste Međunarodnog aerodroma Sarajevo, počela je gradnja ratnog tunela koji će postati poznat kao Tunel spasa. Građen ručno, danonoćno i bez pomoći mehanizacije, ovaj podzemni prolaz spojio je naselje Dobrinja (u opkoljenom Sarajevu) sa slobodnom teritorijom u Butmiru.
Tunel je bio dug oko 800 metara, širok nešto više od jednog metra i visok oko metar i po. Kroz njega su svakodnevno tokom dvije i po godine prenošeni hrana, lijekovi, gorivo, oružje, pa čak i električna energija. Tunelom su prolazile hiljade ljudi – civila, ranjenika, vojnika, pa i najviši državni zvaničnici, uključujući predsjednika Aliju Izetbegovića.
Život ispod zemlje
Tunel je tokom opsade Sarajeva bio najstroža vojna tajna. U njegovim tijesnim hodnicima hodalo se savijenih leđa, kroz blato i vlagu, dok su sa strane prolazili kablovi pod visokim naponom i cijevi sa gorivom. Kasnije je ugrađena i improvizovana željeznica za lakši transport robe.
Jedini kopač koji je poginuo tokom izgradnje bio je Medžid (Izet) Arifović, kojem je posthumno dodijeljen orden Zlatni ljiljan. Njegova smrt simbolizira opasnosti i ogromnu hrabrost ljudi koji su radili na tunelu kako bi grad preživio.
Svjedočanstva iz tame
Mnogi koji su prošli kroz tunel nose snažna sjećanja:
“1994. sam imao 9 godina. Prošao sam s ocem kroz tunel po noći. Sjećam se smrada vlage i znoja, i vojnika koji je psovao jer njegova djeca ne mogu van kao ja”, napisao je korisnik foruma Reddit
“Pred kraj rata kao klinac sam prošao kroz tunel. Platili smo autobus da nas izvede iz Sarajeva. To nikad neću zaboraviti”, navodi se jedno drugo svjedočanstvo s Reddita.
U knjizi utisaka današnjeg muzeja, posjetioci ostavljaju poruke pune divljenja i emocija. Vodiči, koji su često i sami preživjeli opsadu, nerijetko izazovu suze među turistima pričajući o ličnim iskustvima i borbi za opstanak.
Muzej Tunel spasa – danas
Danas, 2025. godine, Muzej Tunel spasa je jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u Sarajevu. Ulaz u muzej nalazi se u nekadašnjoj kući porodice Kolar u Butmiru, gdje posjetioci mogu proći kroz 20 metara originalnog tunela, pogledati dokumentarni film, izložbu ratnih artefakata i brojne fotografije iz perioda opsade.
Muzej godišnje posjeti više od 160.000 ljudi, uključujući turiste, učenike, studente i diplomate. Postao je mjesto edukacije, kulture sjećanja i podsjetnik na snagu kolektivne volje jednog grada koji se nije predao.
Vodiči su često bivši branioci Sarajeva ili članovi porodica onih koji su učestvovali u izgradnji tunela, a njihova autentična svjedočanstva čine posjetu muzeju duboko ličnim i emotivnim iskustvom.
