Zemlja u kojoj živite može imati veliki utjecaj na to koliko brzo starite, pokazuje opsežno međunarodno istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine. Prema rezultatima, Danska je zemlja s najsporijim procesom starenja, dok se ubrzano starenje češće bilježi u siromašnijim državama s nižim životnim standardom.
U analizi koja je obuhvatila više od 160.000 ljudi iz 40 zemalja, korišten je alat temeljen na vještačkoj inteligenciji koji izračunava tzv. „biološko-prediktivnu dob”. Riječ je o razlici između stvarne i procijenjene biološke starosti, koja zavisi od životne sredine, zdravstvene zaštite, političke stabilnosti, zagađenja i socioekonomskih uslova.
„Ova studija redefinira pojam starenja. To više nije isključivo biološki proces, već i rezultat šire društvene i političke stvarnosti“, kazao je dr. Morten Scheibye-Knudsen sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
U Danskoj su ljudi, u prosjeku, biološki mlađi za 2,35 godina od svoje hronološke dobi. Slijede Nizozemska i Finska. Na drugoj strani ljestvice je Egipat, gdje je prosječna biološka starost čak 4,75 godina veća od stvarne, a ubrzano starenje prisutno je i u Južnoafričkoj Republici te u zemljama Latinske Amerike.
U Evropi, istraživanje ukazuje da je proces starenja brži u istočnim i južnim regijama.
Kao ključne faktore za zdravije starenje, istraživači navode kvalitet zraka, ravnopravnost, dostupnost zdravstvene zaštite i – iznenađujuće – političku stabilnost i osjećaj povjerenja u institucije.
„Hronični stres izazvan nesigurnošću i nepravdom vjerovatno ima veliki utjecaj na ubrzano biološko starenje“, dodaje Scheibye-Knudsen.
Ljudi s ubrzanim starenjem, navodi se u studiji, osam puta češće imaju teškoće s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti i izloženi su višem riziku od kognitivnog pada.
Autori ističu da je starenje povezano s faktorima, ali ne nužno i uzrokovano njima. Ipak, poruka je jasna – zdraviji i ravnopravniji uslovi života mogu doprinijeti usporenom starenju i boljoj kvaliteti života.
