Kasno sinoć State Department je objavio Izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu.
Dok su se mediji uglavnom fokusirali na odjeljak o Miloradu Dodiku, zanemarena je analiza slobode medija, u kojoj se aktuelna vlast predvođena SNSD-om, Trojkom i HDZ-om BiH optužuje za pritiske i cenzuru.
U izvještaju se navodi da su javni zvaničnici ometali rad novinara, a pojedini mediji trpjeli politički i finansijski pritisak, uključujući neopravdane poreske revizije s ciljem zastrašivanja.
Posebno se spominje izjava ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića iz februara, koju su organizacije za slobodu medija ocijenile kao priznanje namjere za politički utjecaj na javne emitere FTV i BHRT.
Kritike su upućene i Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK), kojoj se osporava puna finansijska i politička nezavisnost.
Mandati ključnih rukovodilaca su istekli, a pozicije ostale upražnjene, što je, prema nevladinim organizacijama, otvorilo prostor za politički pritisak. Vlasti su, prema izvještaju, ograničavale pristup informacijama, posebno u slučajevima korupcije, koncesionih ugovora i poslova sa stranim investitorima, pri čemu su pojedini podaci uskraćeni i pored sudskih odluka.
U dokumentu se kritikuje i Zakon o slobodi pristupa informacijama usvojen 2023. godine, zbog proširenih izuzetaka i izostanka nezavisnog tijela za nadzor njegove primjene, što je, kako se navodi, oslabilo transparentnost.
Transparency International BiH je u nekoliko slučajeva pokrenuo pravne postupke, ali su vlasti odbile objaviti ugovore čak i kada su na to bile obavezane.
Podsjeća se da se Konaković našao i u izvještaju State Departmenta iz 2020. godine zbog izjave o nazivu sarajevske škole po Mustafi Busuladžiću.
Cjelokupan izvještaj za Bosnu i Hercegovinu pogledajte OVDJE
Ovogodišnji izvještaj objavljen je dan nakon sastanka Trojke, u kojoj je NiP trećina, sa predstavnicima zemalja Kvinte, među kojima i Sjedinjenih Američkih Država.
