Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) danas odlučuje o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat.
Izborni zakon BiH propisuje da, ako neki izabrani organ prestane s radom ili mu mandat prestane u skladu sa ustavom i zakonom, CIK donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora, utvrđujući tačan datum održavanja. Prijevremeni izbori održavaju se u roku od 90 dana od prestanka mandata, pri čemu od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana.
Tačan datum održavanja prijevremenih izbora bit će poznat danas nakon sjednice CIK-a.
IZDVOJENO: Poreski dugovi u Federaciji BiH: Rudnici, javna preduzeća i ustanove među najvećim dužnicima
Članovi CIK-a razmatrat će i prijedlog odluke o zaključivanju centralnog biračkog spiska za izbor predsjednika RS-a sa stanjem na dan 27. august 2025. godine u 24 sata, kao i uputstva o procedurama za provođenje prijevremenih izbora.
Apelaciono vijeće Suda BiH 18. augusta odbilo je kao neosnovanu žalbu Milorada Dodika protiv odluke CIK-a BiH kojom mu je utvrđen prestanak mandata, nakon što je pravosnažno osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Narodna skupština Republike Srpske prošle sedmice usvojila je odluku o raspisivanju referenduma nakon presude bivšem predsjedniku RS-a i zauzela stav o odbacivanju presuda te neprihvatanju visokog predstavnika. Usvojen je zaključak kojim NSRS zahtijeva od svih organa vlasti, institucija i odgovornih lica na nivou RS-a i lokalnih jedinica da ne preduzimaju radnje vezane za eventualno provođenje prijevremenih izbora.
“Narodna skupština naglašava da bi eventualna saradnja sa CIK-om BiH povodom ovog pitanja predstavljala izvršavanje krivičnog djela ‘nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a’ propisanog Krivičnim zakonikom RS-a”, navodi se u usvojenim zaključcima.
Milorad Dodik je početkom augusta pravosnažnom presudom proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluke kojima se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i izmjena Zakona o objavljivanju propisa RS-a, preduzimao radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući odluke visokog predstavnika.
Osuđen je na godinu dana zatvora, a izrečene su mu mjere zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina.
