Koliko građani zaista poznaju svoja potrošačka prava i kome se mogu obratiti kada su prevareni? To su neka od pitanja o kojima je bilo riječi na okruglom stolu u Tuzli, posvećenom unapređenju zaštite potrošača i najavljenim izmjenama zakonskih propisa. Kao glavni problem naveden je rast cijena osnovnih životnih namirnica, zbog čega se planiraju konkretne mjere ograničenja i dodatne kontrole u narednom periodu.
“Cijene su se, bez ikakvog reda, podigle na vrlo, vrlo visok nivo i to bez ikakvog opravdanja. Znate, da bi cijena porasla, mora postojati opravdanost u odnosu između inputa i outputa. Mi ćemo, u saradnji s inspekcijom, sigurno do kraja 2025. godine i u toku 2026. preduzeti konkretne mjere da se taj trend zaustavi”, rekao je Almir Žilić, ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK.
Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove navode da najveći broj prijava građana i dalje dolazi zbog lažnih akcija, neispravnih proizvoda i problema s reklamacijama. Dodatnu poteškoću predstavlja neregulisana online trgovina, gdje građani često ostaju bez zaštite.
„Prije svega, želio bih skrenuti pažnju svima koji imaju problema s prodavcima, kupcima, kvalitetom proizvoda ili skrivenim i vidljivim nedostacima na proizvodima i uslugama, da prije svega obrate pažnju na to da li se radi o registrovanim trgovcima, odnosno pružaocima usluga. Danas imamo mnogo onih koji posluju putem interneta, a tu posebno dolazi do izražaja problem neregistrovanih online trgovaca. Zakon o zaštiti potrošača ne tretira neregistrovane trgovce, pa je kupcima u tim slučajevima znatno teže ostvariti svoja prava“, kazao je Nihad Habibović, glavni kantonalni tržišni inspektor.
Prema podacima Agencije za sigurnost hrane BiH, kvalitet prehrambenih proizvoda u prodaji uglavnom je zadovoljavajući. Najčešće prijave odnose se na promjene mirisa i ukusa kod mliječnih i mesnih proizvoda, a potrošačima se savjetuje da pažljivo čitaju deklaracije i rokove trajanja.
„Uglavnom se radi o mlijeku, mliječnim proizvodima, mesu i mesnim proizvodima – to su najčešće prijave. Naš potrošač podrazumijeva da hrana koja dođe na tržište mora biti zdravstveno ispravna. Promjene u proizvodima kupac najčešće može primijetiti organoleptički – primjerice miris, ukus ili eventualno prisustvo stranog tijela kada otvori pakovanje. Takve su najčešće prijave koje primamo. Hrana koja se nalazi na policama podrazumijeva se da je zdravstveno ispravna“, rekao je Slobodan Gojčinović, zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH.
Novi federalni zakon o zaštiti potrošača, usklađen s evropskim standardima, trebao bi omogućiti brže rješavanje pritužbi i strožu kontrolu tržišta. Trenutna visina kazni za one koji krše Zakon je u rasponu od 500 do 1.500 KM za fizička lica i od 2.500 KM za pravna lica. Pored novčanih kazni, novi zakon predviđa i druge mjere kako bi se osigurala zaštita potrošača.
