Turska baklava privlači pažnju širom svijeta svojom zlatnom, hrskavom korom i nježnim sirupom koji se pamti dugo nakon prvog zalogaja. Ovaj neodoljivi desert, često rangiran među najboljima na svijetu, već godinama prelazi granice zahvaljujući velikom izvozu i sve većem broju turskih slastičarnica.
Od Amerike do Japana, specijalizirani baklava butici okupljaju ljubitelje slatkog u potrazi za autentičnim okusom, dok je Turska i dalje mjesto gdje se baklava doživljava najintenzivnije. Posebna prilika za to dolazi 17. novembra, kada se obilježava Svjetski dan baklave.
Turska baklava: Dragulj održive turske kuhinje
Tradicionalno pripremljena od četrdeset tankih kora punjenih pistacijama ili orasima i natopljenih nježnim sirupom, baklava je jedan od najdugovječnijih recepata koji svjedoči o bogatoj kulinarskoj tradiciji. Iz osmanskog perioda do danas, majstori su brižljivo čuvali tehnike izrade i prenosili ih kroz generacije, gradeći desert koji je postao simbol slavlja, domaćinstva i zajedništva.
Tijesto korišteno za baklavu, poznato po svojoj finoći i elastičnosti, uvršteno je na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine. U osmanskim carskim kuhinjama majstori su razvijali jufku tanku poput latice, a baklava je često bila mjera vještine, umijeća i prestiža. Danas je jednako cijenjena i ostaje nezaobilazni desert na svadbama, vjerskim praznicima i porodičnim okupljanjima, uz čaj ili kafu.
Prijestolnica baklave
Iako se širom svijeta objavljuju fotografije i recepti, najfiniju verziju pripremaju u Gaziantepu, turskoj jugoistočnoj pokrajini koja je dio UNESCO-ove Mreže kreativnih gradova gastronomije. Upravo gaziantepska baklava postala je prvi turski proizvod sa zaštićenim statusom Evropske unije.
Ono što je čini posebnom jesu sastojci i tehnika. Riječ je o ručno razvijenom tijestu gotovo providne teksture, slojevima visokokvalitetnih antepskih pistacija i maslaca lokalne proizvodnje. Nakon pečenja, pažljivo pripremljeni sirup pravilne gustoće lagano se slijeva preko još vruće baklave, stvarajući kombinaciju hrskave površine i meke unutrašnjosti. Gaziantepska baklava tako dobija okus koji je raskošan, ali nikada pretjerano težak.
Varijacije tradicionalne delicije
U različitim regijama Turske nastale su posebne vrste baklave, od onih koje nose ime po obliku do onih definisanih sastojcima. Havuç dilimi baklava, oblikovana poput kriške mrkve, privlačna je zbog bogatog punjenja. Midye baklava, prepoznatljiva po obliku školjke, nastaje skupljanjem tankih slojeva jufke, dok bülbül yuvası, “slavujevo gnijezdo”, zavodi svojom spiralnom formom.
Šöbiyet donosi dodatak kajmaka između slojeva, dok se sütlü nuriye priprema s mlijekom umjesto klasičnog sirupa. Kuru baklava, s manje sirupa i izrazitom hrskavošću, posebno je popularna među onima koji preferiraju blažu slatkoću. Ljubitelji pistacija i oraha rado biraju fıstık sarmu i ceviz sarmu, rolade koje se gotovo tope u ustima.
Kreativni kuhari nove generacije donijeli su modernu varijantu – hladnu baklavu. S manjom količinom sirupa, dodatkom mlijeka i čokolade, ova verzija osvojila je Tursku i postala jedan od najtraženijih deserta posljednjih godina.
Svjetski dan baklave – prilika za vlastitu „baklava rutu“
Bez obzira na to birate li tradicionalnu ili modernu varijantu, turska baklava ostaje desert kojem se teško odolijeva. Svjetski dan baklave pruža savršenu priliku da istražite različite vrste, otkrijete omiljeni okus ili čak osmislite vlastitu “baklava rutu” kroz gradove, slastičarne ili vlastitu kuhinju. Ovaj desert nastavlja osvajati svijet, a svaki zalogaj nosi komadić historije i strasti majstora koji ga stvaraju.
Za sve one koji o Turskoj žele saznati više odabrali smo i člane koje slijede. Više sličnih tema potražite u rubrici Magazin.
Turska Crnomorska obala na listi National Geographica „Best of the World 2026“
Istanbul grad kojem se vraćamo: U vagonu gdje tugujemo bez tuge
