Umjerena konzumacija kafe uglavnom se smatra sigurnom kada je riječ o krvni pritisak, ali pretjeran unos kofeina kod dijela ljudi može imati neželjene efekte. Istraživanja pokazuju da kofein kod nekih osoba može privremeno povisiti krvni pritisak, posebno kod onih koji kafu ne piju redovno. S druge strane, redovno i umjereno ispijanje kafe kod većine ljudi ne utiče negativno na pritisak niti značajno povećava rizik od razvoja hipertenzije, navodi Health.com.
Krvni pritisak je sila kojom krv pritišće zidove arterija, krvnih sudova koji iz srca prenose krv u ostatak tijela. Kada je taj pritisak dugoročno povišen, govori se o hipertenziji. Ako se ne drži pod kontrolom, može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući srčani i moždani udar te hronične bolesti bubrega.
Na to kako kafa djeluje na krvni pritisak utiče više faktora, među njima količina kofeina i životne navike. Neredovno ispijanje kafe češće se povezuje s kratkotrajnim porastom pritiska, dok umjerena, redovna konzumacija, najčešće jedna do tri šoljice dnevno, kod većine ljudi ne predstavlja problem. Istraživanja ukazuju da takav unos kofeina uglavnom ne nosi značajan rizik za krvni pritisak, naročito kod žena i nepušača.
Preporuka je da odrasle osobe dnevno ne unose više od 400 miligrama kofeina, što je približno količina koja se može naći u oko tri veće šoljice kafe, a smatra se da taj nivo unosa kod većine ljudi ne predstavlja rizik za zdravlje.
Prekoračenje preporučene granice može dovesti do nuspojava, posebno kod osoba koje inače rijetko konzumiraju kofein. Među češćim reakcijama navode se ubrzan rad srca, osjećaj tjeskobe, nesanica, mučnina, drhtavica, pojačano mokrenje i opšti nemir.
Iako je kofein za većinu ljudi siguran, određene grupe trebale bi biti opreznije. Trudnicama se obično preporučuje manje od 200 miligrama kofeina dnevno, jer kofein prolazi kroz posteljicu. Dodatni oprez savjetuje se i osobama osjetljivim na kofein, onima s poremećajima srčanog ritma, čirom na želucu, gastroezofagealnom refluksnom bolešću, te osobama s teškom hipertenzijom. Kod uzimanja pojedinih lijekova preporučuje se konsultacija s ljekarom zbog mogućih interakcija.
Umjereno uživanje u kafi, u rasponu od jedne do tri šoljice dnevno, najčešće se ne smatra štetnim, a pojedina istraživanja čak ukazuju na moguće koristi za zdravlje srca, poput nižeg rizika od zatajenja srca i kardiovaskularne smrtnosti. Ipak, stručnjaci napominju da još nema potpuno čvrstih dokaza o jasnoj povezanosti između konzumacije kafe i rizika od koronarne bolesti srca.
Za održavanje normalnog krvnog pritiska preporučuju se zdrave navike, dovoljno sna, uravnotežena prehrana s više voća, povrća i cjelovitih žitarica, smanjen unos soli i redovna fizička aktivnost. Kontrola stresa, prestanak pušenja, umjeren unos alkohola i dovoljno kalija također imaju važnu ulogu. Ako promjene navika ne daju rezultate, preporučuje se razgovor s ljekarom, jer u nekim slučajevima može biti potrebna terapija lijekovima za snižavanje pritiska.
