Dok se na sajmu predstavljaju domaći proizvodi, stari zanati i turistička ponuda regije, jedna priča posebno privlači pažnju. Među iskusnim izlagačima stoji i Emina Džinić, učenica prvog razreda gimnazije, djevojčica koja već pet godina kroz slike priča o svom gradu. Za “Đulistan” nije donijela samo svoje radove, nego i poseban poklon, sliku Hrvatskog kulturnog centra Sveti Franjo, mjesta u kojem se sajam održava.
„Ja sam imala zadatak naslikati sliku ove ustanove u kojoj se mi danas nalazimo, a to je Hrvatski kulturni centar Sveti Franjo u Tuzli. Ta slika biće poklonjena uvaženom gospodinu Gvardijanu. Najviše volim slikati Tuzlu. To je moj rodni grad i imam posebne emocije prema njemu”, priča nam Emina Džinić, učesnica sajma „Đulistan“.
Upravo ideja povezivanja tradicije, kulture i domaćih proizvoda bila je glavna vodilja organizatorima prvog sajma “Đulistan”. Sajam je zamišljen kao mjesto okupljanja malih biznisa, turističkih zajednica i proizvođača koji žele predstaviti autentične proizvode i potencijal agroturizma ovog dijela Bosne i Hercegovine.
„Ovo je prvi sajam koji u Tuzli, pa i u čitavoj regiji obrađuje regiju agroturizma i zdravog življenja. Sve ljude koji dođu očekuje kafa, sok, kolači, znači jako puno razloga da pokupite svoje prijatelje ili porodicu za ruku i dođete i provedete sigurno par jako zanimljivih sati u Hrvatskom kulturnom centru Sveti Franjo koji se nalazi u centru Tuzle“, rekao je Haris Dedić, jedan od organizatora sajma „Đulistan“.
Na sajmu se mogu pronaći domaći kolači, proizvodi od meda, tradicionalni suveniri, ali i voćni destilati i rakije proizvedene po savremenim standardima. Izlagači kažu da ovakvi događaji predstavljaju priliku da mali proizvođači dođu do novih kupaca i predstave kvalitet domaćih proizvoda.
„Voće naše domaće, znači majevički kraj, nešto Gradačac, bazno je jabuka, šljiva, kruška, grožđe. Imamo jedno specijalno grožđe u Gradačcu, jedan dobar vinograd gdje pravimo grozdu. Hercegovci imaju samo da se postide kada probaju“, kazao je Mato Pejić, učesnik sajma „Đulistan“.
„Kupiti mogu pekmez hurmašicu sa susamom, bez susama, kolač od jabuke, kolač od meda, ovih slatkih đakolija, kuglica, keksa, rolati… Jeste to vi sve sami pravili? Da, ja sa kćerkom“, kazala nam je Faketa Džafić, učesnica sajma „Đulistan“.
Pored gastronomije i domaćih proizvoda, veliki dio sajma posvećen je očuvanju tradicije i starih zanata. Posjetioci mogu vidjeti ručno rađene nošnje, vezove i savremene modne detalje inspirisane bosanskohercegovačkim naslijeđem.
„U asortimanu Amuleta imam nakit, medaljone sa motivima sa naših ćilima, zlatoveza sa nekih begovskih nošnji i tako. A na konfekciji, suknjama, haljinama, kimonima, imam motive sa stećaka, ćilima, narodne nošnje i sve ono što je obilježilo našu tradicionalnu umjetnost kroz ručni rad i vez“, govori Sanela Čičkušić, učesnica sajma „Đulistan“.
„Imamo narodnu nošnju, predstavljamo narodnu nošnju, znači imamo neke naše proizvode koje mi žene radimo unutar sekcije, kao suveniri za prodaju“, dodala je Nevresa Halilčević, učesnica sajma „Đulistan“.
Organizatori ističu da “Đulistan” nije zamišljen samo kao prodajni sajam, nego i kao edukativni događaj. Tokom dva dana planirane su radionice, prezentacije i razgovori sa ljudima koji su vlastite male biznise razvili upravo kroz agroturizam i domaću proizvodnju.
„Naša izvorna ideja kojom smo se mi rukovodili jeste da predstavimo za početak male biznise koji imaju tendenciju nekakvog rasta, osavremenjavanja svog biznisa, također želja nam je bila da nam se pojavi turističke zajednice sa naše kantona, a i šire, ove godine smo se fokusirali ipak na naš kanton, da zapravo turističke zajednice kojima je to i nekakav djelokrug rada, predstave na neki način i svoj rad, a i svoje pojedine izlagače koji dolaze sa tog područja koji mogu da predstave tu tematiku“, pojasnio je Asmir Handalić, jedan od organizatora sajma „Đulistan“.
Sajam “Đulistan” trajat će dva dana u Hrvatskom kulturnom centru Sveti Franjo u Tuzli. Uz više od 60 izlagača, radionice, promocije knjiga i modnu reviju inspirisanu tradicijom, organizatori žele da ovaj događaj preraste u mjesto susreta domaće proizvodnje, kulture i turizma cijele regije.
