SAD planira značajno smanjiti broj svojih snaga za takozvane duboke udare raspoređenih za Evropu, među kojima su nosači aviona, strateški bombarderi i drugi borbeni avioni.
Kako javlja poljska televizija TVP World, riječ je o potezu koji pokazuje da Washington sve snažnije pritišće evropske saveznike da ubrzano razvijaju vlastite odbrambene kapacitete.
Glavni politički savjetnik američkog Ministarstva odbrane Alexandr Velez-Green o ovom planu je prošlog petka obavijestio saveznike u NATO-u. Prema izvorima TVP Worlda, SAD očekuju da evropske zemlje prije samita NATO-a u Ankari, zakazanog za 7. i 8. juli, predstave prijedloge kako namjeravaju nadomjestiti mogući sigurnosni prostor koji bi nastao američkim smanjenjem prisustva.
Izvori iz NATO-a navode da ovaj plan nije direktno povezan s ranijim najavama o fizičkom povlačenju američkih vojnika iz pojedinih evropskih država. Diplomatski sagovornici ističu da Washington već duže vrijeme šalje poruku kako Evropa mora preuzeti veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost i smanjiti zavisnost od američkih vojnih kapaciteta.
Prema istim navodima, administracija predsjednika Donalda Trumpa je i u strategiji nacionalne sigurnosti iz decembra prošle godine jasno naglasila da evropske zemlje moraju nositi veći teret vlastite odbrane.
Stručnjakinja instituta RUSI i bivša glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu pojasnila je za TVP World da se najavljena redukcija ne odnosi prvenstveno na američke trupe koje su već stacionirane u Evropi, nego na snage koje bi bile raspoređene u slučaju krize ili sukoba.
Prema njenim riječima, promjena u sistemu kriznog raspoređivanja mogla bi imati veće posljedice za odnose unutar Alijanse nego samo premještanje ili rotacija nekoliko hiljada vojnika.
Ova tema dodatno je otvorena nakon što je početkom maja američki ministar odbrane Pete Hegseth zaustavio planirano raspoređivanje 4.000 vojnika u Poljsku. Predsjednik Trump kasnije je promijenio tu odluku i Varšavi obećao dodatnih 5.000 vojnika.
Ipak, odnosi između SAD-a i evropskih saveznika ostaju opterećeni brojnim nesuglasicama. Trump već duže vrijeme kritikuje članice NATO-a zbog, kako tvrdi, nedovoljnih izdvajanja za odbranu, a povremeno prijeti i povlačenjem američkih trupa iz Njemačke.
Dodatne napetosti izazvale su i njegove ambicije u vezi s Grenlandom, danskom prekomorskom teritorijom, kao i nezadovoljstvo zbog izostanka evropske podrške za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza nakon američko-izraelskih udara na Iran. U tom kontekstu Trump je ponovo spomenuo i mogućnost izlaska SAD-a iz NATO-a.
Snage za duboke udare predstavljaju jedan od najvažnijih segmenata američke vojne moći. Riječ je o kapacitetima namijenjenim za probijanje neprijateljske odbrane i gađanje strateških ciljeva duboko u pozadini, na udaljenostima od nekoliko desetina do više hiljada kilometara.
U te kapacitete spadaju hipersonično oružje, precizni raketni sistemi, krstareće rakete poput Tomahawka, napredna artiljerija dugog dometa i strateška avijacija. Među najpoznatijim letjelicama su bombarderi B-52H Stratofortress, B-2 Spirit, B-1B Lancer, kao i novi stealth bombarder B-21 Raider, koji je još u razvoju.
