Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su u Sarajevu međudržavni Ugovor o graničnim prijelazima, koji bi trebao olakšati promet ljudi i robe između dvije zemlje.
Ugovor su potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Hrvatske Andrej Plenković, ističući da je riječ o dokumentu koji ima veliki praktični značaj za građane, privredu i odnose Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Krišto je poručila da je potpisivanje ugovora veliki događaj za Bosnu i Hercegovinu, naglašavajući da Hrvatska kontinuirano pruža podršku našoj zemlji.
“Njegov dolazak i njegova kontinuirana potpora svemu onom što mi činimo u Bosni i Hercegovini dokaz je naših dobrih međusobnih odnosa, partnerskih pa i prijateljskih”, rekla je Krišto.
Više prijelaza za kontrolu robe
Govoreći o potpisanom dokumentu, Krišto je istakla da ugovor nije samo formalnost, nego sadržajan dokument važan za promet putnika i robe, ekonomske odnose i konkurentnost privrede.
Prema njenim riječima, na ugovoru se radilo gotovo dvije godine kroz timove Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske.
Ranijim ugovorom bila su predviđena samo dva BIP prijelaza, Bijača i Gradiška, dok novi sporazum značajno proširuje mogućnosti kontrole robe koja podliježe inspekcijskom nadzoru.
“Sada po novom ugovoru imamo pet graničnih prijelaza za kontrolne preglede robe koja podliježe svim inspekcijskim nadzorima”, rekla je Krišto.
Među tim prijelazima su Svilaj, Izačić i Kamensko. Sporazumom su definisani i prijelazi za međunarodni cestovni i željeznički promet, kao i oni koji će lokalnom pograničnom stanovništvu omogućiti lakši prelazak granice.
“Po ovom sporazumu svi su dobili prekategorizaciju, odnosno kategoriju više”, istakla je Krišto.
Plenković: Nova dimenzija prometa ljudi i robe
Premijer Hrvatske Andrej Plenković potpisivanje ugovora ocijenio je kao važan iskorak u odnosima dvije zemlje.
“Ta razina olakšavanja prometovanja ljudi i robe između Hrvatske i Bosne i Hercegovine će na temelju ovog sporazuma dobiti jednu sasvim novu dimenziju”, kazao je Plenković.
Podsjetio je da su do sada samo dva prijelaza imala najvišu kategoriju, te da se sada režim koji je važio na prijelazima Stara Gradiška, Gradiška i Nova Sela, Bijača širi na ukupno pet, odnosno u prijelaznom periodu šest graničnih prijelaza.
Plenković je ocijenio da će novi režim dodatno pomoći razvoju ekonomske saradnje, trgovine, turizma i investicija.
“Veselimo se da će ovakva nova situacija sa graničnim prijelazima, uvjeren sam, omogućiti dalji napredak u gospodarskoj i trgovinskoj razmjeni”, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je robna razmjena dvije zemlje prošle godine dostigla četiri milijarde eura, te da je Hrvatsku posjetilo oko 650.000 turista iz Bosne i Hercegovine.
Razgovarano i o evropskom putu BiH
Tokom susreta bilo je riječi i o evropskom putu Bosne i Hercegovine. Krišto se zahvalila Hrvatskoj na podršci, ističući da reforme prije svega trebaju Bosni i Hercegovini.
“Put do Evropske unije nema prečica”, kazala je Krišto.
Ona je spomenula i pitanje izbornog zakona, navodeći da je riječ o pitanju koje BiH mora riješiti zbog sebe, ali i zbog obaveza na evropskom putu.
Plenković je poručio da se u Evropskoj uniji otvorio novi prostor za proširenje, dodajući da BiH treba iskoristiti sadašnje okolnosti za postizanje konsenzusa i napredak.
Govoreći o položaju Hrvata u BiH, Plenković je naveo da Hrvatska želi da Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod, budu u potpunosti ravnopravni.
Južna interkonekcija kao važna tema
Jedna od tema razgovora bila je i Južna plinska interkonekcija. Krišto je istakla značaj nedavno zaključenog sporazuma u Dubrovniku, dok je Plenković poručio da taj projekat ima važnu geostratešku poruku.
“Na taj način bismo prije svega poslali poruku kraja ovisnosti o nabavi i opskrbi ruskog plina za Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Plenković.
Dodao je da je Hrvatska spremna uraditi svoj dio posla kako bi pomogla energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine i razvoj privrede.
