Povišen holesterol može se ublažiti promjenama u ishrani, redovnim kretanjem i zdravijim životnim navikama, ali osobe koje već koriste terapiju ne bi trebale prekidati lijekove bez savjeta ljekara.
Holesterol je organizmu potreban za stvaranje ćelijskih membrana, hormona i žuči, ali previsok nivo LDL, odnosno „lošeg“ holesterola, može dovesti do stvaranja naslaga u arterijama i povećati rizik od srčanog i moždanog udara. HDL holesterol, poznat kao „dobri“, pomaže uklanjanju viška masnoća iz krvotoka.
Među najboljim namirnicama za snižavanje holesterola izdvajaju se zob i druge cjelovite žitarice, jer sadrže topljiva vlakna koja se vežu za holesterol i pomažu njegovom izbacivanju iz organizma. Sličan učinak mogu imati grah, leća, grašak, jabuke, chia i lanene sjemenke.
Masna riba, poput lososa, skuše, sardine i pastrmke, bogata je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u smanjenju triglicerida. Korisni su i orasi, bademi, avokado i maslinovo ulje, ali ih treba konzumirati umjereno zbog visoke kalorijske vrijednosti.
Zeleni čaj, paradajz i tamna čokolada s najmanje 70 posto kakaa također sadrže spojeve koji mogu povoljno djelovati na zdravlje krvnih sudova. Istovremeno je poželjno ograničiti prženu hranu, masno meso, industrijske slatkiše i proizvode bogate zasićenim i transmastima.
Snižavanju povišenog holesterola doprinosi i redovna fizička aktivnost. Već svakodnevna šetnja od 20 do 30 minuta može biti dobar početak, uz postepeno povećavanje intenziteta. Vrijednosti holesterola mogu se pouzdano utvrditi jedino laboratorijskim nalazom, nakon čega ljekar procjenjuje jesu li promjene životnih navika dovoljne ili je potrebna terapija.
