Kako se zaštititi od vrućina pitanje je koje ponovo postaje posebno važno, jer je pred nama novi val ekstremno visokih temperatura koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje stanovništva.
Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može dovesti do toplotne iscrpljenosti, toplotnog udara i drugih zdravstvenih komplikacija. Posebno su ugroženi starije osobe, hronični bolesnici, trudnice i mala djeca.
Juli je pokazao zube, a naredne dane obilježit će visoke temperature praćene narandžastim i crvenim upozorenjima meteoalarma, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u zemljama regiona. Zbog toga je svakodnevne aktivnosti potrebno prilagoditi vremenskim uslovima i primjenjivati mjere koje mogu umanjiti rizik po zdravlje.
„Upravo zbog toga želimo podsjetiti građane da visoke temperature mogu predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje, posebno djece, starijih osoba, trudnica i osoba koje boluju od hroničnih bolesti. Tokom toplih ljetnih dana važno je unositi dovoljno tečnosti, prvenstveno vode, te izbjegavati duži boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana“, ističe dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Građanima se savjetuje da vodu piju redovno, čak i prije nego što osjete žeđ. Alkoholna i gazirana pića trebalo bi izbjegavati, dok se tokom dana preporučuju laganiji obroci.
„Druga vrlo bitna stvar jeste da pijete vodu redovno. Nemojte čekati osjećaj žeđi, nego unosite vodu i prije nego što osjetite da ste žedni. Izbjegavajte alkohol i gazirane napitke, a pokušavajte jesti nešto laganiju hranu“, naglašava dr. Orhan Omerhodžić iz Zavoda za javno zdravstvo Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Boravak na otvorenom trebalo bi ograničiti između 10 i 17 sati, kada su sunčevo i UV zračenje najintenzivniji. Kada se izlazak ne može izbjeći, preporučuju se lagana i svijetla odjeća, šešir ili druga zaštita za glavu, sunčane naočale i krema sa visokim zaštitnim faktorom.

Kako pravilno koristiti klima-uređaj tokom velikih vrućina
Životni prostor najbolje je provjetravati u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima. Tokom dana roletne i zavjese treba držati spuštenim kako bi se spriječio ulazak dodatne toplote.
Klima-uređaji mogu olakšati podnošenje vrućine, ali razlika između vanjske temperature i temperature u klimatiziranoj prostoriji ne bi trebala biti prevelika. Nagli prelazak iz veoma toplog u pretjerano rashlađen prostor može predstavljati dodatni stres za organizam.
Poseban oprez potreban je i prilikom korištenja automobila. Djecu, starije osobe, druge putnike ili životinje ne treba ostavljati u parkiranom vozilu, čak ni na nekoliko minuta.
„Nikada, ni pod kojim uslovima, ne ostavljajte bilo koga, a posebno djecu, u parkiranom vozilu, jer već poslije nekoliko minuta posljedice mogu biti jako ozbiljne. Oprez je potreban i na kupalištima. U vodu ulazite postepeno kako ne bi došlo do šoka usljed nagle promjene temperature“, upozorava dr. Orhan Omerhodžić.
Posebnu pažnju obratiti na starije i hronične bolesnike
Pored lične zaštite, ljekari pozivaju građane da tokom toplotnog vala pokažu solidarnost. Starijim osobama, hroničnim bolesnicima i ljudima koji žive sami potrebno je ponuditi pomoć pri nabavci hrane, lijekova i obavljanju drugih svakodnevnih obaveza.
Pravilna hidratacija, izbjegavanje najtoplijeg dijela dana, odgovarajuća odjeća i umjereno korištenje klima-uređaja najvažniji su odgovori na pitanje kako se zaštititi od vrućina. Pravovremenim reagovanjem moguće je znatno smanjiti zdravstvene rizike tokom dana obilježenih ekstremno visokim temperaturama.

