Umjetna inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada brojnih novinara u Bosni i Hercegovini, ali mnoge redakcije još nemaju jasno definisana pravila o tome kako se AI alati smiju koristiti i gdje su granice njihove upotrebe.
AI alati danas novinarima pomažu pri transkripciji intervjua, prevođenju, pretraživanju informacija, sažimanju dokumenata, obradi fotografija i pripremi naslova. Ipak, razvoj internih pravila i sigurnosnih procedura nije pratio brzinu kojom je ova tehnologija ušla u redakcije.
Posebno pitanje predstavlja korištenje javno dostupnih AI servisa za obradu povjerljivih ili ličnih podataka. Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH upozorava da unošenje intervjua, sudskih spisa, kontaktnih podataka, informacija o izvorima ili drugih osjetljivih dokumenata u chatbot može predstavljati obradu, ali i prijenos podataka trećoj strani. Zbog toga mediji moraju voditi računa o sigurnosti podataka i pravnom osnovu za njihovu obradu.
AI ne može preuzeti odgovornost novinara
Jedan od ključnih zaključaka stručnjaka i predstavnika medijskog sektora jeste da se odgovornost za objavljenu informaciju ne može prebaciti na umjetnu inteligenciju.
Bez obzira na to je li netačan podatak pronašao novinar ili ga je generirao AI alat, odgovornost za ono što bude objavljeno i dalje je na autoru, uredniku i izdavaču. Zbog toga informacije koje ponudi umjetna inteligencija moraju biti dodatno provjerene prije objavljivanja.
Platforma Raskrinkavanje također upozorava da AI može ubrzati određene novinarske zadatke, ali ne može zamijeniti provjeru činjenica. Problem predstavljaju i takozvane „halucinacije“ sistema umjetne inteligencije, odnosno situacije u kojima alat uvjerljivo predstavi potpuno netačne ili izmišljene informacije.
Treba li označiti sadržaj napravljen uz pomoć AI-ja?
Još jedno otvoreno pitanje jeste kada publiku treba obavijestiti da je u izradi sadržaja korištena umjetna inteligencija.
Sagovornici smatraju da bi fotografije, ilustracije, videosnimci, glasovi i drugi sadržaji koje je AI generirao tako da mogu biti predstavljeni kao stvarni trebali biti jasno označeni. Kod tehničkih zadataka, poput transkripcije, pravopisnih ispravki ili prijevoda, stavovi o obaveznom označavanju nisu potpuno jednaki.
U pripremi nova pravila
Vijeće za štampu i online medije u BiH radi na izmjenama Kodeksa za štampane i online medije koje bi trebale jasnije regulirati etičku upotrebu umjetne inteligencije. Stručna grupa već je tokom 2026. godine razmatrala ovu oblast, a novi član Kodeksa trebao bi preciznije definirati pravila za korištenje AI-ja u medijima.
Dok se zajednički standardi tek razvijaju, redakcijama ostaje zadatak da same uspostave jasne procedure – koje AI alate novinari mogu koristiti, koje podatke u njih ne smiju unositi, kada je potrebna saglasnost urednika i u kojim slučajevima publika mora biti obaviještena o korištenju umjetne inteligencije.
