Funkcionalna nezaposlenost u SAD dostigla je u julu 24,9 posto, iako zvanična stopa nezaposlenosti iznosi svega 4,1 posto, pokazuju podaci Ludwig Institute for Shared Economic Prosperity.
Zvanična statistika nezaposlenima smatra osobe starije od 16 godina koje nemaju posao i aktivno ga traže, dok Ludwigov institut koristi širu metodologiju koja obuhvata i one koji rade nepuno radno vrijeme protiv svoje volje, kao i zaposlene čija godišnja primanja ne prelaze 26.000 dolara prije oporezivanja.
Prema ovom pokazatelju, koji se naziva stvarna stopa nezaposlenosti, broj funkcionalno nezaposlenih Amerikanaca povećava se već četvrti mjesec zaredom. U julu je stopa iznosila 24,9 posto, nešto manje nego u decembru, kada je dostigla 25,2 posto.
Predsjednik instituta Gene Ludwig upozorava da nekoliko mjeseci uzastopnog rasta može ukazivati na slabljenje tržišta rada, posebno jer istovremeno opada i učešće stanovništva u radnoj snazi.
Prema njegovom mišljenju, snažno tržište rada trebalo bi privlačiti veći broj ljudi kroz kvalitetnija radna mjesta i rast primanja. Ukoliko se sadašnji trend nastavi, sve veći broj građana mogao bi ostajati bez poslova koji im omogućavaju pristojan životni standard.
Ekonomisti, međutim, upozoravaju da funkcionalna nezaposlenost u SAD ne predstavlja direktnu zamjenu za zvanične podatke. Gregory Daco, glavni ekonomista EY-Parthenona, ističe da stopa nezaposlenosti viša od 20 posto ne odgovara ukupnoj slici američke ekonomije, ali priznaje da postoje znakovi usporavanja tržišta rada.
Na to ukazuju i podaci o zaposlenosti. Američki poslodavci su tokom jula smanjili broj radnih mjesta za 23.000, što je bilo slabije od očekivanja ekonomista.
Dodatni problem za američka domaćinstva predstavlja odnos rasta cijena i plaća. Potrošačke cijene u julu su na godišnjem nivou porasle 3,4 posto, dok su plaće povećane za 3,2 posto. To znači da su troškovi života rasli nešto brže od primanja zaposlenih.
Usporavanje rasta plaća moglo bi se odraziti i na potrošnju stanovništva, koja čini približno dvije trećine američke ekonomske aktivnosti. Kada prihodi ne prate rast cijena, domaćinstva su primorana pažljivije raspoređivati novac i smanjivati potrošnju, što može dodatno usporiti ekonomiju.
