Visoko sudsko i tužilačko vijeće raspisalo je konkurs za izbor predsjednika Državnog suda, mjesto koje je upražnjeno skoro tri godine. Sagovornici ukazuju na široke nadležnosti predsjednika ove pravosudne institucije i naglašavaju da izbor osobe koja će preuzeti tu funkciju ima veliki značaj za funkcionisanje pravosuđa, ali i povjerenje javnosti, piše Detektor.ba.
Bivši sudija Državnog suda Branko Perić smatra da je funkcija predsjednika ove institucije posebno osjetljiva jer se u Sudu BiH nalaze prvostepeni i Apelacioni sud, dok je na čelu oba suda ista osoba. Naglašava da je to jedinstven primjer u evropskom pravosuđu, te napominje da su u svim zemljama prvostepeni i žalbeni sud odvojeni i da imaju svoju administrativnu strukturu.
Prema njegovim riječima, predsjednik Suda BiH bira i imenuje sudije Apelacionog suda, što također smatra izuzetkom, što predsjedniku daje ogromna ovlaštenja koja dovode u pitanje samu nezavisnost Suda.
Perić pojašnjava da, pored ovih upravljačkih nadležnosti, predsjednik Suda BiH daje Obavještajnoj službi naredbe za tajno praćenje i prisluškivanje, što, ističe Perić, predstavlja veoma osjetljivu nadležnost.
“Prethodni predsjednik, koji je suspendovan i optužen za zloupotrebu ovlaštenja, optužen je, između ostalog, za uništavanje službenih spisa koji se odnose na naredbe za tajno praćenje. To je oblast u kojoj su zloupotrebe veoma opasne. Ako to radi predsjednik Suda u dogovoru s direktorom obavještajnih službi, onda smo mi društvo bez odgovornosti, u kome čuvari zakona krše zakon”, kaže Perić.
Ranko Debevec je odlukom Prvostepene disciplinske komisije VSTV-a početkom jula ove godine razriješen dužnosti predsjednika i sudije Državnog suda. Prije donošenja konačne odluke, dao je ostavku na sve funkcije u pravosuđu. Suspendovan je još krajem 2023. godine, od kada funkciju v.d. predsjednika obavlja sutkinja Minka Kreho.
Protiv Debevca se vodi i krivični postupak zbog optužbe za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, krivotvorenje službene isprave, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje, te za lažno predstavljanje i kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.
Perić problematizuje i činjenicu da je nosilac najvažnije pravosudne funkcije, nakon suspenzije, tri godine primao platu, dok je vršilac dužnosti za to vrijeme, kako kaže, bez konkursa i propisane izborne procedure vršio predsjednička ovlaštenja.
Advokat Miodrag Stojanović, koji veći dio posla obavlja kao branilac pred Sudom BiH, također smatra da se radi o izuzetno važnoj funkciji.
“S pozicije branioca, nije svejedno ko će biti predsjednik suda iz više razloga”, naglašava Stojanović i ukazuje na činjenicu da se radi o osobi koja ima široka ovlaštenja, i u organizacionom smislu rad s velikim brojem nosilaca pravosudnih funkcija koji postupaju u prvom i drugom stepenu.
Prema njegovim riječima, predsjednik mora biti agilan, angažovan i profesionalan, jer od organizacije rada suda zavisi i efikasnost postupaka. To, između ostalog, podrazumijeva stvaranje uslova za redovna suđenja, funkcionisanje tehničke opreme, kamera, videolinka, ali i pravovremeno plaćanje branilaca koji postupaju po službenoj dužnosti.
Stojanović ističe i važnost uloge predsjednika u kadrovskom smislu, odnosno u davanju preporuka i sugestija VSTV-u kada je riječ o broju sudija i popunjavanju upražnjenih mjesta.
“Tu nam je potreban jedan kvalitetan predsjednik suda, angažovan, afirmisan, čovjek koji zna na koji način će to rješavati i uspješno na vrijeme riješiti”, kaže Stojanović.
Na značaj funkcije ukazuju i novinarke koje godinama prate rad pravosuđa. Renata Radić-Dragić iz Centra za istraživačko novinarstvo smatra da funkcija predsjednika Suda BiH nije samo protokolarna, te da on direktno utiče na organizaciju rada, finansije, unutrašnje procedure i raspodjelu predmeta. Naglašava da se radi o ključnoj instituciji u pravosudnom državnom sistemu, nadležnoj za procesuiranje najtežih oblika krivičnih djela, ratnih zločina, organizovanog kriminala i terorizma.
Prema efikasnosti u rješavanju ovih predmeta javnost i međunarodna zajednica, ističe Radić-Dragić, mjere koliko je efikasan pravosudni sistem u BiH.
Kada se na čelu ovako važne institucije nađe osoba bez integriteta, tvrdi, to se automatski reflektira na ukupan rad suda, profesionalni moral, radnu atmosferu, ali i na percepciju javnosti.
“Naravno, moram spomenuti i transparentnost. Iz novinarskog iskustva znamo da pristup informacijama i stepen transparentnosti zavise upravo od stava i ponašanja predsjednika suda”, navodi Radić-Dragić.
Ona smatra da ko god bude izabran na ovu funkciju, imat će zahtjevan posao: vratiti poljuljano povjerenje javnosti i riješiti gomilu unutrašnjih problema nastalih tokom dugogodišnjeg mandata Ranka Debevca.
Sličnog mišljenja je i Amra Brkić-Čekić, novinarka Inforadara. Prema njenim riječima, sigurno je da predsjednik ne može, niti ima ovlasti da utiče na sadržaj sudske odluke pojedinog sudije, niti određuje kako će sudija presuditi u konkretnom predmetu, ali da mora biti osoba čiji profesionalni integritet ne ostavlja prostor za sumnju da se rukovodeća pozicija može koristiti za bilo kakav pritisak, pogodovanje ili zaštitu određenih interesa.
“Upravo je ‘slučaj Debevec’ pokazao koliko je pitanje integriteta rukovodstva pravosudne institucije važno za povjerenje javnosti u cijelu instituciju. Činjenica je da godine koje su iza nas ukazuju na duboku institucionalnu, ali i krizu kredibiliteta uzrokovanu političkim pritiscima”, ističe Brkić-Čekić, novinarka koja dugi niz godina prati suđenja pred Državnim sudom.
Naglašava da to mora biti osoba čiji profesionalni integritet i ponašanje ne ostavlja prostor za opravdanu sumnju u političku ili bilo koju drugu vrstu pristrasnosti.
Perić smatra da predsjednici Suda, kao ni glavni tužioci, do sada nisu birani po kriterijima stručnosti, iskustvu i moralnim kvalitetima, već su, tvrdi, birani od političkih centara moći, OHR-a i najutjecajnijih ambasada.
“Raniji predsjednik nije imao nikakve reference za funkciju predsjednika Suda. Njegov izbor bio je za sve sudije iznenađenje. Pravosuđe je izgubilo ugled zbog konstantnog izbora nekompetentnih na glavne upravljačke pozicije u pravosuđu”, smatra Perić.
Prema njemu, kriteriji za izbor predsjednika Suda BiH moraju biti predviđeni zakonom. To trebaju biti ljudi s dugogodišnjim profesionalnim iskustvom, ugledni u pravosuđu i društvu, besprijekornih biografija, koji su svoju nezavisnost i integritet dokazali kroz svoje odluke i u javnom dijalogu o kontroverznim pravnim i društvenim pitanjima.
Pitanje profesionalnog integriteta i povjerenja u rad Državnog suda dodatno je dovedeno u pitanje i u nekoliko drugih slučajeva, među kojima je predmet protiv Milorada Dodika. Postupanje Državnog suda u predmetu koji se protiv Dodika vodio zbog krivičnog djela “napad na ustavni poredak” otvorilo je pitanja transparentnosti i jednakog tretmana, posebno zbog načina javnog predstavljanja ročišta, objavljivanja nepotpunog snimka, nedovoljnog obrazloženja odluke o ukidanju pritvora te neuobičajene zajedničke komunikacije Suda i Tužilaštva BiH.
