Novi rast cijena goriva ponovo stvara pritisak na građane Bosne i Hercegovine, a s njim raste i bojazan da bi skuplji energenti mogli povući za sobom cijene hrane, usluga i drugih troškova života.
Cijene nafte na svjetskim berzama početkom septembra naglo su porasle i premašile 105 dolara po barelu, dok su se početkom augusta kretale između 80 i 85 dolara. Rast je već vidljiv i na domaćim benzinskim pumpama. U Sarajevu se litar dizela ove sedmice prodaje po cijenama od približno 3,56 do 3,86 KM.
Poremećaji u snabdijevanju na svjetskom tržištu, geopolitičke tenzije, neizvjesnost u vezi s transportnim pravcima na Bliskom istoku, posebno kroz Hormuški moreuz, kao i nove sankcije na izvoz energenata, dodatno utiču na tržište nafte. Neizvjesnost povećavaju i najave iz Saudijske Arabije o mogućim promjenama u izvozu nafte prema evropskom tržištu.
Posljednjih dana cijene goriva rastu i na pumpama širom Bosne i Hercegovine, a pojedine procjene ukazuju na mogućnost da bi, ukoliko se ovakav trend nastavi, litar goriva mogao dostići i četiri marke.
Takav scenario za građane ne znači samo skuplje punjenje rezervoara. Ranija iskustva pokazuju da rast cijena goriva veoma brzo postaje dio kalkulacije troškova transporta, proizvodnje i usluga, što se na kraju često prelije i na cijene koje plaćaju potrošači.
Dodatni udar na kućne budžete mogao bi donijeti početak sezone grijanja, posebno ukoliko rast cijena energenata bude nastavljen.
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Futura“ Marin Bago upozorava da iskustva iz prethodnih godina pokazuju gotovo isti obrazac.
„Nema vam tu neke filozofije, gorivo poskupi i, uzimajući iz iskustva u prošlim godinama, to dovodi do lančanog poskupljenja svega i svačega, od proizvoda do usluga. Nešto je opravdano, mnogo toga nije. Ali u nekim zadnjih dvadesetak godina kako to pratimo, stvari nekako idu tako“, kazao je Bago za Klix.
Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavlja izostanak mjera kojima bi se posljedice rasta cijena ublažile za građane, privredu i najugroženije kategorije stanovništva.
„U BiH se to prihvati kao zdravo za gotovo, isto kao da nemamo nikakve institucije koje plaćamo, koje bi nas trebale zaštititi u tom slučaju. Tako da mogu samo konstatovati da ćemo ovaj, kao i prošli put, biti jednostavno prepušteni sami sebi, očekujući dalja poskupljenja svega i svačega“, rekao je Bago.
Smatra da dosadašnja praksa ne daje mnogo prostora za očekivanje brze reakcije nadležnih.
„Ne vidim da se nešto značajno promijenilo pa da nešto trebamo očekivati. Ako uzmemo samo zemlje u regionu, u Evropskoj uniji, recimo Hrvatska je prije nekoliko dana upumpala pola milijarde KM s ciljem ublažavanja poskupljenja goriva. Nemam informaciju da su se naši sastali po tom pitanju, ne poduzeli neke mjere i izdvojili neki novac. Dakle, odgovorne zemlje se trude da amortiziraju poskupljenja, da pomognu ranjivim kategorijama, privrednicima, poljoprivrednicima, bilo kome na koga to utiče. Međutim, kod nas to nije slučaj“, kazao je.
Rast cijena, dodaje, dolazi u vrijeme kada je vrijednost potrošačke korpe za četveročlanu porodicu već visoka, pa svako novo poskupljenje dodatno smanjuje prostor koji domaćinstvima ostaje nakon podmirivanja osnovnih obaveza.
Na mogućnost brze reakcije institucija, prema Bagi, utiče i činjenica da se približavaju Opći izbori, nakon kojih slijedi proces formiranja vlasti.
„Bilo kakve mjere zahtijevaju novac. Očekivati sad nekoliko dana prije izbora da se investira neki novac koji nije ni planiran, kojeg nema, kojeg bi trebalo pronaći, to je teško. Bliži se kraj budžetske godine. Niti ima političke volje, niti imamo planiran novac. Zato ne treba gajiti nikakve iluzije po tom pitanju“, zaključio je Bago.
