Instant plaćanja u BiH za samo dva mjeseca dostigla su vrijednost od gotovo 67,7 miliona KM, a kroz novi sistem Centralne banke BiH poravnato je više od 108.000 naloga.
Prema podacima Centralne banke BiH, od početka rada domaćeg sistema instant plaćanja uspješno je izvršeno 108.706 naloga ukupne vrijednosti 67.688.658,16 KM.
Sistem je uveden 20. jula i omogućava prijenos novca u roku od nekoliko sekundi, tokom cijelog dana, vikendom i praznicima. Centralna banka navodi da je riječ o jednom od najznačajnijih koraka u modernizaciji platnog sistema u BiH u posljednjih 25 godina.
Instant plaćanja u BiH dostupna tokom cijele godine
Za razliku od klasičnih međubankarskih transakcija, instant plaćanje nije vezano za radno vrijeme banaka.
Novac se može poslati i primiti 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i svih 365 dana u godini.
Iz Centralne banke navode da se već sada značajan dio transakcija izvršava izvan uobičajenog radnog vremena od 8 do 16 sati, što pokazuje da korisnici postepeno mijenjaju navike kada je riječ o plaćanju.
Trenutno uključeno pet banaka
U sistemu trenutno učestvuje pet banaka, Intesa Sanpaolo Banka, Raiffeisen Bank, Sparkasse Bank, Nova banka i Atos banka.
Centralna banka navodi da je sistem dostupan svim komercijalnim bankama, ali da se one uključuju nakon što završe potrebna tehnička prilagođavanja i testiranja.
Očekuje se da će se banke koje obavljaju najveći dio međubankarskog platnog prometa priključiti do kraja ove godine, dok je za ostale predviđen postepeni ulazak u sistem.
Očekuje se rast broja transakcija
Iz Centralne banke procjenjuju da će se broj i vrijednost transakcija dodatno povećavati kako se budu priključivale nove banke.
Dosadašnji rad sistema, prema njihovim navodima, protekao je stabilno i bez operativnih zastoja, uz kontinuiran rast broja naloga.
Za privredu ovakav način plaćanja znači brži priliv novca i jednostavnije upravljanje novčanim tokovima, dok građanima omogućava da sredstva prenose praktično odmah, bez obzira na dan ili vrijeme.
Centralna banka očekuje da će se na postojećoj infrastrukturi u narednom periodu razvijati i dodatne usluge, što bi trebalo dodatno povećati udio bezgotovinskih transakcija u Bosni i Hercegovini.
