Evropska komesarka za proširenje Marta Kos danas će predstaviti nove mjere za zaštitu EU, kojima bi Evropska unija trebala dobiti snažnije mehanizme protiv demokratskog nazadovanja budućih članica nakon njihovog pristupanja.
Riječ je o pravno obavezujućim zaštitnim mehanizmima koji bi trebali spriječiti situacije u kojima zemlja nakon ulaska u EU počne odstupati od standarda koje je morala ispuniti tokom pristupnih pregovora. Među mogućnostima koje se razmatraju su sankcionisanje nazadovanja u demokratskim procesima, ali i privremeno ograničavanje pojedinih prava država članica, uključujući pravo veta.
Potreba za novim pravilima povezuje se sa iskustvima koje je Evropska unija posljednjih godina imala sa Mađarskom i Poljskom, posebno u sporovima koji su se odnosili na nezavisnost pravosuđa, slobodu medija i poštivanje evropskih demokratskih standarda.
Mjere za zaštitu EU trebaju olakšati novo proširenje
Uvođenje strožijih pravila nije usmjereno samo prema budućim članicama. Jedan od glavnih ciljeva je i povećanje podrške procesu proširenja među građanima sadašnjih država članica.
Francuska, Njemačka, Holandija i Belgija bile su među zemljama koje su zagovarale snažnije zaštitne mehanizme. Njihove vlade žele imati dodatne argumente kojima bi domaćoj javnosti mogle objasniti zašto novo proširenje EU ne predstavlja rizik za funkcionisanje evropskih institucija.
Pitanje je posebno osjetljivo u Francuskoj, gdje jačaju političke snage koje se protive daljem proširenju Unije. Jedan evropski diplomata ocijenio je da su, uz rast podrške Nacionalnom okupljanju, potrebni dodatni argumenti u korist prijema novih članica.
Svaka nova država za pristupanje Evropskoj uniji mora dobiti saglasnost svih država članica, uključujući njihove nacionalne procedure ratifikacije. U Francuskoj bi pod određenim okolnostima mogao biti potreban i referendum, osim ukoliko proširenje dobije podršku tri petine članova oba doma parlamenta.
Dio država strahuje od usporavanja Zapadnog Balkana
Nisu sve članice saglasne sa predloženim pristupom. Grupa država predvođena Italijom i Austrijom, koje snažno podržavaju bržu integraciju Zapadnog Balkana, već je izrazila zabrinutost da bi novi uslovi mogli dodatno otežati pristupanje zemalja kandidata.
Stručnjak za proširenje Steven Blockmans ocijenio je da su takva rješenja politički neprihvatljiva za značajan broj država članica.
Otpor bi mogao doći i iz zemalja kandidata, posebno onih koje smatraju da su ostvarile značajan napredak u reformama i ispunjavanju evropskih kriterija. Njihova zabrinutost odnosi se na mogućnost da nakon pristupanja ne dobiju isti položaj kao postojeće članice.
Moldavski premijer Vasile Tofan upozorio je da se mora izbjeći stvaranje utiska o državama različitog nivoa članstva ili zemljama sa statusom druge klase. Prema njegovim riječima, takav pristup mogao bi nanijeti štetu evropskoj ideji, ali i otvoriti prostor Rusiji da takve podjele koristi u svoju korist.
Za Martu Kos novi mjere za zaštitu EU predstavljaju pokušaj da se istovremeno odgovori na dva izazova, da proces proširenja ostane otvoren za zemlje koje provode reforme, ali i da se sadašnjim članicama ponude mehanizmi za reagovanje ukoliko neka buduća članica nakon pristupanja počne odstupati od demokratskih standarda.
