Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se danas, 10. oktobra, s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja psihičkog zdravlja, prepoznavanja emocionalnih poteškoća i dostupnosti stručne pomoći. Ovaj datum podsjeća da mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti, nego važan dio ukupnog zdravlja i kvaliteta života svakog pojedinca.
Stres, anksioznost, depresija, osjećaj usamljenosti i svakodnevni pritisci neki su od izazova s kojima se suočavaju ljudi različitih životnih dobi. Iako se o mentalnom zdravlju posljednjih godina govori otvorenije, strah od osude i nerazumijevanja i dalje može biti prepreka traženju pomoći.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od milijardu ljudi širom svijeta živi s nekim oblikom mentalnog poremećaja. Među najčešćim su anksiozni i depresivni poremećaji, koji mogu značajno utjecati na svakodnevno funkcionisanje, odnose s drugim ljudima i radnu sposobnost.
Mentalno zdravlje mladih zahtijeva posebnu pažnju
Jedna od posebno osjetljivih grupa su djeca i mladi, koji se tokom odrastanja suočavaju s brojnim emocionalnim i društvenim izazovima.
Pritisak školskih obaveza, očekivanja okoline, porodični problemi, vršnjačko nasilje i utjecaj društvenih mreža mogu se odraziti na njihovo psihičko stanje.
Promjene raspoloženja, povlačenje iz društva, problemi sa spavanjem, gubitak interesa za ranije omiljene aktivnosti i poteškoće s koncentracijom mogu biti znakovi da je mladoj osobi potrebna dodatna podrška.
Stručnjaci naglašavaju značaj razgovora, razumijevanja i pravovremenog reagovanja roditelja, nastavnika i drugih osoba koje učestvuju u odgoju i obrazovanju djece.
Zašto mnogi odgađaju traženje psihološke pomoći?
Uprkos većoj dostupnosti informacija, predrasude o mentalnim poteškoćama i dalje su prisutne. Pojedinci izbjegavaju razgovor o svojim problemima jer strahuju da će biti pogrešno shvaćeni ili stigmatizirani.
Mentalne poteškoće, međutim, mogu se javiti kod svakoga, bez obzira na godine, obrazovanje, zaposlenje ili društveni položaj.
Pravovremeni razgovor s psihologom, psihijatrom ili drugim stručnjakom može pomoći u prepoznavanju problema i pronalasku odgovarajućeg oblika podrške.
Važnu ulogu imaju i porodica, prijatelji te radno okruženje, posebno kada je riječ o pružanju razumijevanja osobama koje prolaze kroz težak životni period.
Kako svakodnevno brinuti o mentalnom zdravlju?
Očuvanje mentalnog zdravlja podrazumijeva i razvijanje navika koje doprinose emocionalnoj stabilnosti i boljem suočavanju sa stresom.
Dovoljno sna, redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, kvalitetni međuljudski odnosi i vrijeme za odmor mogu pozitivno utjecati na psihičko stanje.
Jednako je značajno prepoznati vlastite granice, razgovarati o osjećajima i potražiti pomoć kada svakodnevni problemi postanu previše opterećujući. Zdrave životne navike mogu doprinijeti mentalnom blagostanju, ali nisu zamjena za stručnu pomoć kada je ona potrebna.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se od 1992. godine na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje. Njegov cilj je podsticanje otvorenog razgovora o psihičkim poteškoćama, smanjenje stigme i unapređenje dostupnosti usluga mentalnog zdravlja.
