Blokade državnih institucija i politički potezi vlasti Republike Srpske povećavaju rizik od postepenog odvajanja ovog entiteta od Bosne i Hercegovine, upozorava OHR u najnovijem izvještaju koji će u petak biti predstavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Riječ je o 70. izvještaju Ureda visokog predstavnika, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2026. godine. Dokument prvi put potpisuje vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock, koji je preuzeo funkciju nakon ostavke Christiana Schmidta.
U izvještaju se navodi da su direktni izazovi ustavnom poretku bili manje izraženi nego početkom prošle godine, ali da se blokiranje rada državnih institucija nastavilo, prvenstveno iz političkih krugova vlasti Republike Srpske.
Prema ocjeni OHR-a, pokušaji uspostavljanja zasebnih institucionalnih struktura u RS-u, zajedno s nepoštivanjem odluka državnog pravosuđa, doprinose slabljenju državnih nadležnosti i stvaraju uslove za postepeno, faktičko odvajanje entiteta.
Blokade državnih institucija usporavaju evropski put BiH
OHR upozorava da se institucionalne blokade najviše odražavaju na donošenje zakona, imenovanja zvaničnika i finansiranje državnih institucija.
Posebno se ukazuje na probleme u radu Parlamentarne skupštine BiH, gdje je uskraćivanje kvoruma više puta onemogućilo odlučivanje. Prema izvještaju, delegati SNSD-a, pojedinačno ili zajedno s delegatima HDZ-a BiH, napuštali su sjednice Doma naroda, čime su zaustavljani i zakonski prijedlozi koje je prethodno podržao Predstavnički dom.
U dokumentu se navodi i da nije postignut dogovor o zakonima koji se odnose na Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH i sudove, a koji predstavljaju važne uslove za napredovanje države prema Evropskoj uniji.
Dodatni problem predstavlja neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH, posebno onih koje se odnose na državnu imovinu.
Državni budžet kasnio osam mjeseci, milionska sredstva blokirana
Finansiranje institucija izdvojeno je kao jedan od ozbiljnih problema. Budžet Bosne i Hercegovine za 2026. godinu, vrijedan 2,559 milijardi KM, usvojen je tek 27. jula, gotovo osam mjeseci nakon predviđenog roka.
OHR upozorava da se državni budžet godinama zadržava na približno istom nivou, dok entitetski budžeti rastu, što dodatno ograničava kapacitete državnih institucija.
Posebno se ističe spor u vezi s raspodjelom prihoda od indirektnih poreza. Prema navodima izvještaja, predstavnici RS-a više od tri godine blokiraju usklađivanje koeficijenata za raspodjelu prihoda, zbog čega je Federacija BiH pretrpjela štetu veću od 150 miliona KM.
Istovremeno, zbog nepostojanja trajnog dogovora o raspodjeli prihoda od putarina, 128 miliona KM ostaje neiskorišteno umjesto da bude usmjereno u izgradnju cestovne infrastrukture.
OHR upozorava na Dodikove najave i pitanje državne imovine
U izvještaju se spominje i političko djelovanje Milorada Dodika, koji je, uprkos zabrani obavljanja javnih funkcija, nastavio imati značajan utjecaj na političke procese u Republici Srpskoj.
Crishock ukazuje na Dodikove najave vraćanja nadležnosti RS-u u oblastima odbrane, granične kontrole, obavještajnog sektora i indirektnog oporezivanja. Posebno se izdvaja njegova namjera pokretanja postupka za donošenje novog ustava Republike Srpske.
Pitanje državne imovine i dalje je neriješeno. Prema podacima iz izvještaja, Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine vodi približno 2.200 aktivnih predmeta koji se odnose na državnu imovinu.
U izvještaju analizirani izbori i reakcije na smrt Ratka Mladića
OHR se osvrnuo i na Opće izbore održane 4. oktobra, navodeći da je primjena novih izbornih tehnologija uglavnom protekla bez većih tehničkih poteškoća.
Ipak, izlaznost od 42,02 posto bila je znatno niža nego 2022. godine, kada je glasalo 50,43 posto birača. U izvještaju se upozorava i na nacionalističku retoriku tokom predizborne kampanje te zloupotrebu javnih resursa.
Poseban dio posvećen je reakcijama na smrt pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. OHR upozorava na veličanje ratnih zločinaca i podsjeća da su negiranje ratnih zločina i veličanje njihovih počinilaca kažnjivi prema Krivičnom zakonu BiH.
Izvještaj OHR-a bit će razmatran u petak, 30. oktobra, na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj se očekuje i odlučivanje o produženju mandata međunarodnih snaga EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini.
