Online trgovina u FBiH bilježi sve veći rast, ali zbog nedovoljno uređenog digitalnog tržišta Federacija Bosne i Hercegovine godišnje gubi više od 200 miliona KM javnih prihoda, prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine. Iako je Vlada FBiH još u julu utvrdila Nacrt zakona o elektronskoj trgovini, njegovo usvajanje još se čeka.
Sve veći broj građana proizvode kupuje putem internetskih stranica, Facebooka, Instagrama i drugih digitalnih platformi. Međutim, dio prodaje odvija se izvan registrovanih poslovnih tokova, bez računa, jasnih podataka o prodavaču i mogućnosti ostvarivanja prava potrošača.
Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne grupe za izradu Zakona o elektronskoj trgovini, za Fenu je izjavio da se digitalno tržište razvija znatno brže od propisa koji bi ga trebali uređivati.
Prema njegovim riječima, postojeći nedostaci omogućavaju neregistrovanu prodaju, izbjegavanje poreznih obaveza i nelojalnu konkurenciju trgovcima koji posluju u skladu sa zakonom.
Online trgovina u FBiH godišnje odnosi milione javnih prihoda
Federalno ministarstvo trgovine procjenjuje da gubici javnih prihoda zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini premašuju 200 miliona KM godišnje.
Ipak, precizno utvrđivanje iznosa otežano je jer veliki dio prodaje putem interneta nije obuhvaćen odgovarajućim statističkim evidencijama.
Poseban problem predstavlja prodaja preko društvenih mreža, gdje pojedinci kontinuirano oglašavaju proizvode, primaju narudžbe i organizuju dostavu, a da pritom nemaju registrovanu djelatnost.
Kadić pojašnjava da korištenje privatnog profila ne može biti razlog za izbjegavanje zakonskih obaveza ako osoba redovno prodaje robu i ostvaruje prihod kroz organizovanu trgovinu.
S druge strane, cilj novih propisa nije ograničavanje građana koji povremeno prodaju vlastite korištene stvari, poput odjeće, namještaja ili mobilnih telefona.
Šta novi zakon donosi kupcima koji naručuju putem interneta?
Jedan od najvažnijih dijelova predloženog zakona odnosi se na zaštitu potrošača i obavezu trgovaca da jasno navedu podatke o svom poslovanju.
Kupci bi prije potvrđivanja narudžbe morali imati dostupne informacije o identitetu prodavača, vrsti i cijeni proizvoda, troškovima dostave i načinu podnošenja reklamacije.
Time se nastoje smanjiti problemi poput neisporučene robe, proizvoda koji ne odgovaraju oglasu i prodavača koji nakon naplate prestaju komunicirati s kupcima.
Kadić naglašava da je identifikacija odgovornog prodavača jedan od najvećih problema u slučajevima prevara i drugih nepravilnosti prilikom internetske kupovine.
Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH već propisuje da prodaju na daljinu mogu organizovati registrovani trgovci, uz obavezu objavljivanja podataka o registraciji, sjedištu i kontaktima.
Novi propis trebao bi dodatno urediti elektronsko zaključivanje ugovora, obaveze digitalnih platformi i transparentnost poslovanja.
Za neregistrovanu prodaju predviđene kazne do 30.000 KM
Nacrt zakona o elektronskoj trgovini predviđa novčane kazne od 3.000 do 30.000 KM za pravna lica koja obavljaju elektronsku trgovinu bez registracije ili krše ključne obaveze zakonitog poslovanja.
Sankcije su predviđene i za digitalne platforme i dostavne službe koje ne ispunjavaju zakonom propisane obaveze.
Nadzor nad primjenom zakona trebalo bi provoditi Federalno ministarstvo trgovine, dok bi inspekcijski nadzor bio u nadležnosti federalnih, kantonalnih, gradskih i općinskih tržišnih inspektora.
Kontrole bi mogle obuhvatiti internetske stranice, profile na društvenim mrežama, elektronske narudžbe, evidencije transakcija i načine isporuke proizvoda.
Kadić ističe da cilj nije kažnjavanje trgovaca, nego uspostavljanje jednakih pravila za sve koji učestvuju na tržištu.
Kada bi zakon o elektronskoj trgovini mogao biti usvojen?
Vlada Federacije BiH utvrdila je Nacrt zakona o elektronskoj trgovini 16. jula 2026. godine, ali je za njegovo konačno usvajanje potrebno završiti parlamentarnu proceduru.
U Federalnom ministarstvu trgovine očekuju da zakon bude razmotren u što kraćem roku, ali naglašavaju da dinamika njegovog usvajanja zavisi od zakonodavne vlasti.
Nacrt je pripremila radna grupa sastavljena od predstavnika Ministarstva, sektora elektronske trgovine, internetskih platformi, inspekcije i Porezne uprave FBiH.
Predložena rješenja usmjerena su i na usklađivanje domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima, uz stvaranje povoljnijih uslova za male poduzetnike, obrtnike i domaće proizvođače.
Kadić smatra da bi jasnija pravila omogućila razvoj legalne online prodaje, smanjenje sive ekonomije i veću sigurnost građana koji proizvode kupuju putem interneta.
