Rak pluća jedan je od vodećih uzroka smrti od malignih bolesti u svijetu, a zabrinjavajući podaci bilježe se i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tokom novembra, koji se obilježava kao Mjesec podizanja svijesti o raku pluća, zdravstveni stručnjaci upozoravaju na važnost prepoznavanja prvih simptoma, prestanka pušenja i pravovremenog otkrivanja bolesti.
Prema najnovijim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), tokom 2024. godine u svijetu je registrovano približno 2,6 miliona novih slučajeva raka pluća, dok je oko 1,9 miliona ljudi preminulo od ove bolesti.
To znači da se gotovo svaka peta smrt uzrokovana malignim bolestima u svijetu odnosi na karcinom pluća.
Rak pluća u Federaciji BiH četvrti je pojedinačni uzrok smrti
Podaci Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH pokazuju da su maligne neoplazme bronha i pluća tokom 2024. godine bile četvrti vodeći pojedinačni uzrok smrti stanovništva.
Ovaj podatak ukazuje na ozbiljnost bolesti koja se često otkriva tek u uznapredovaloj fazi, kada su mogućnosti liječenja ograničenije.
Jedan od najvećih problema predstavlja činjenica da početni stadiji bolesti nerijetko prolaze bez izraženih simptoma, zbog čega oboljeli mogu mjesecima biti nesvjesni zdravstvenog problema.
Koji simptomi mogu ukazivati na rak pluća?
Dugotrajan kašalj koji ne prolazi ili promjena karaktera kašlja kod osoba koje već imaju hronične respiratorne tegobe mogu biti među prvim znakovima upozorenja.
Posebnu pažnju potrebno je obratiti na iskašljavanje krvi, bol u prsima, otežano disanje i ponavljajuće infekcije disajnih puteva.
Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, izražen umor i opća slabost također mogu pratiti razvoj bolesti.
Prisustvo ovih simptoma ne znači automatski da osoba ima maligno oboljenje, ali zahtijeva pregled ljekara kako bi se utvrdio njihov uzrok. Iskašljavanje krvi posebno zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Pravovremena dijagnoza može značajno poboljšati mogućnosti liječenja. Kod osoba koje imaju povećan rizik, naročito dugogodišnjih pušača i bivših pušača, za rano otkrivanje bolesti može se koristiti niskodozna kompjuterizirana tomografija pluća, prema procjeni zdravstvenih stručnjaka.
Pušenje povezano s približno 85 posto slučajeva
Pušenje duhanskih proizvoda najznačajniji je pojedinačni faktor rizika za nastanak raka pluća.
Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka, približno 85 posto slučajeva ove bolesti povezano je s pušenjem.
Međutim, oboljeti mogu i osobe koje nikada nisu pušile. Izloženost duhanskom dimu drugih osoba, zagađenju zraka, radonu, azbestu i drugim štetnim materijama također povećava rizik.
Značajnu ulogu mogu imati i određene hronične plućne bolesti te nasljedna predispozicija.
Prestanak pušenja jedna je od najefikasnijih mjera prevencije. Zdravstvene koristi prisutne su bez obzira na životnu dob u kojoj osoba prestane pušiti, a rizik od razvoja bolesti postepeno se smanjuje.
Prevencija počinje prije pojave prvih simptoma
Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH naglašavaju da smanjenje broja oboljelih zahtijeva zajedničko djelovanje zdravstvenih ustanova, obrazovnog sistema i nadležnih institucija.
Poseban značaj imaju zaštita djece i mladih od početka korištenja duhanskih i nikotinskih proizvoda, stvaranje prostora bez duhanskog dima i smanjenje izloženosti zagađenju zraka.
Osim preventivnih mjera, neophodno je osigurati dostupnost zdravstvenih pregleda, dijagnostičkih postupaka i odgovarajućeg liječenja.
Novembar je prilika da se dodatno ukaže na zdravstvene posljedice pušenja, ali i na činjenicu da pravovremeno prepoznavanje simptoma može biti presudno za otkrivanje bolesti u fazi kada su mogućnosti uspješnog liječenja veće.
