COP31 u Antaliji okupit će od ponedjeljka, 9. novembra, predstavnike gotovo 200 zemalja na jednom od najvažnijih međunarodnih skupova posvećenih klimatskim promjenama. Turska će prvi put predsjedavati ovom konferencijom Ujedinjenih nacija, na kojoj će se razgovarati o energetskoj tranziciji, klimatskom finansiranju, zaštiti prirodnih resursa i konkretnim mjerama za smanjenje posljedica globalnog zagrijavanja.
Konferencija će trajati do 20. novembra, a centralni događaji bit će održani u kongresnom i sajamskom kompleksu Antalya EXPO. Očekuje se dolazak šefova država i vlada, ministara, naučnika, predstavnika privrede, međunarodnih organizacija i civilnog društva.
Domaćini su najavili gotovo 100 tačaka dnevnog reda i 12 tematskih prioriteta, a cilj je da ranije preuzete klimatske obaveze budu pretočene u konkretnije mjere.
Turska samit predstavlja kao „COP budućnosti“, naglašavajući potrebu za bržim provođenjem međunarodnih dogovora o zaštiti okoliša.
Šta je COP31 i zašto je važan za cijeli svijet?
COP31 je 31. konferencija država potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC). Riječ je o godišnjem skupu na kojem države pregovaraju o zajedničkom odgovoru na klimatsku krizu i prate ispunjavanje ranije preuzetih obaveza.
U okviru ovog procesa nastao je i Pariški sporazum, kojim su se države obavezale da će nastojati ograničiti rast globalne temperature znatno ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, uz napore da se zagrijavanje zadrži na 1,5 stepeni.
Klimatske promjene već se odražavaju na poljoprivredu, dostupnost vode, proizvodnju energije, zdravlje stanovništva i sigurnost infrastrukture. Zbog toga pregovori o smanjenju emisija stakleničkih plinova i prilagođavanju ekstremnim vremenskim pojavama imaju neposredne posljedice i za ekonomije koje ne spadaju među najveće svjetske zagađivače.
Među najvažnijim pitanjima ovogodišnje konferencije bit će finansiranje klimatskih mjera, posebno podrška zemljama koje imaju ograničene mogućnosti ulaganja u čistu energiju i zaštitu od klimatskih rizika.
Turska predsjedava samitom, Australija vodi pregovore
Domaćinstvo konferencije COP31 Turska je osigurala nakon diplomatskih pregovora tokom prošlogodišnjeg samita u Brazilu, kada je postignut kompromis s Australijom o podjeli odgovornosti.
Turska će biti domaćin i predsjedavati konferencijom, dok će Australija voditi pregovarački proces. Za predsjednika COP31 nominovan je turski ministar okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena Murat Kurum, dok će pregovorima predsjedavati australijski ministar za klimatske promjene i energiju Chris Bowen.
Ovakva organizacija omogućava objema državama da učestvuju u vođenju međunarodnog procesa, uz poseban naglasak na interese zemalja Pacifika koje su izložene rastu nivoa mora i drugim posljedicama klimatskih promjena.
Za Tursku je domaćinstvo prilika da predstavi vlastite politike u oblasti obnovljivih izvora energije, kružne ekonomije i održivog razvoja, ali i da dodatno ojača svoju poziciju u međunarodnoj klimatskoj diplomatiji.
Svjetski lideri sastaju se 11. i 12. novembra
Na tom skupu očekuju se predsjednici država, premijeri i drugi visoki zvaničnici, koji će razmatrati načine ubrzavanja provođenja međunarodnih klimatskih obaveza.
Prvog dana razgovarat će se i o smanjenju otpada, efikasnijem korištenju resursa i prelasku na modele kružne ekonomije.
Drugi dan bit će posvećen otpornosti gradova, održivoj gradnji i prilagođavanju infrastrukture klimatskim promjenama. Poseban naglasak bit će na urbanim sredinama koje su sve izloženije visokim temperaturama, poplavama i drugim ekstremnim vremenskim pojavama.
Dvanaest tematskih dana: Od hrane i energije do umjetne inteligencije
COP31 u Antaliji bit će organizovan kroz 12 tematskih dana, pri čemu će svaki biti posvećen određenim pitanjima klimatske politike i održivog razvoja.
Konferencija počinje 9. novembra razgovorima o hrani, poljoprivredi i zdravlju, dok je 10. novembar rezervisan za energiju i saobraćaj. U fokusu će biti energetska sigurnost, elektrifikacija, razvoj elektroenergetskih mreža i održivi transport.
Nakon dvodnevnog samita svjetskih lidera, 13. novembra slijede rasprave o finansijama i trgovini, uključujući ulaganja u zelenu transformaciju i mehanizme finansiranja klimatskih projekata.
Naredni dan posvećen je djeci, mladima, obrazovanju i vještinama potrebnim za ekonomiju koja se prilagođava klimatskim promjenama.
Za 16. novembar planirane su rasprave o nauci, industriji i tehnologiji, uključujući digitalizaciju, umjetnu inteligenciju i inovacije koje mogu doprinijeti smanjenju emisija.
Dan kasnije razgovarat će se o okeanima, morima, prirodi i korištenju zemljišta, dok je 18. novembar posvećen ljudskom i društvenom razvoju, rodnoj ravnopravnosti i ulozi turizma u održivoj ekonomiji.
Pretposljednji dan nosi naziv „İmece“, prema turskom izrazu za zajednički rad, a bit će usmjeren na provođenje dogovorenih mjera i međunarodnu saradnju. Završni pregovori planirani su za 20. novembar.
Antalija će predstaviti i model održivog turizma
Domaćinstvo COP31 Turska će iskoristiti i za predstavljanje vlastitih projekata održivog turizma, jednog od važnih sektora njene ekonomije.
Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske i Agencija za promociju i razvoj turizma Turske (TGA) najavili su niz događaja posvećenih smanjenju emisija, efikasnijem korištenju resursa i razvoju turističkih destinacija otpornijih na klimatske promjene.
Za 18. novembar u Plavoj zoni, namijenjenoj zvaničnim pregovorima i akreditovanim učesnicima, planirana je sesija pod nazivom „Klimatska rješenja u turizmu: destinacije s niskom emisijom ugljika, bez otpada i otporne na klimatske promjene“.
Najavljena su obraćanja zamjenika turskog ministra kulture i turizma Nadira Alpaslana i izvršnog direktora UN Tourism Shijuna Liua.
Tokom događaja bit će predstavljen turski nacionalni model održivog turizma i Program okolišne i kulturne održivosti, razvijen kroz saradnju s Globalnim vijećem za održivi turizam (GSTC).
Dodatni paneli u Zelenoj zoni, koja je otvorena javnosti, bavit će se ulaganjima u održivi turizam, očuvanjem kulturne baštine i gastronomije te povezivanjem turističkog sektora s ciljevima zaštite okoliša.
Klimatski dogovori važni su i za Bosnu i Hercegovinu
Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima modernizacije energetskog sektora, smanjenja emisija i povećanja energetske efikasnosti, ali i s posljedicama poplava, suša i ekstremnih temperatura.
Za domaću privredu posebno su važni međunarodni klimatski standardi, jer se promjene u evropskim pravilima o emisijama i proizvodnji mogu odraziti na izvozno orijentisana preduzeća.
Rezultati pregovora u Antaliji mogli bi utjecati na buduće međunarodne programe podrške, dostupnost klimatskog finansiranja i tempo provođenja mjera koje se odnose na energetiku, industriju i zaštitu okoliša.
Čitajte i ovo Koliko drveća vidite kroz prozor? Evropsko pravilo 3-30-300 otvara važno pitanje za gradove u BiH
