Polarni vrtlog iznad Arktika prolazi kroz neuobičajene promjene koje su privukle pažnju meteorologa širom svijeta, a najnoviji podaci ukazuju na izrazito slabljenje vjetrova koji inače zadržavaju hladan zrak u polarnim područjima. Ovakav razvoj događaja može povećati vjerovatnoću prodora hladnoće prema Evropi, ali ne znači da Bosnu i Hercegovinu automatski očekuju ekstremni minusi i obilne snježne padavine.
Britanska meteorološka služba Met Office već je početkom novembra upozorila na neuobičajene poremećaje u atmosferi iznad Sjevernog pola. Riječ je o promjenama koje se dešavaju desetinama kilometara iznad Zemljine površine, a čije se posljedice, pod određenim uslovima, mogu osjetiti i nekoliko sedmica kasnije.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da se poremećaj razvija već u novembru, znatno ranije nego što se takve pojave obično očekuju tokom zimske sezone.
Šta je polarni vrtlog i zašto je važan za vremenske prilike?
Polarni vrtlog je veliko područje hladnog zraka i snažnih vjetrova koji kruže oko Sjevernog pola. Najizraženiji je tokom zime, kada zbog manjka Sunčeve svjetlosti dolazi do snažnog hlađenja atmosfere iznad Arktika.
Na visinama od približno 10 do 50 kilometara formira se sistem vjetrova koji pomaže da hladan zrak ostane koncentrisan u polarnim područjima.
Kada je polarni vrtlog stabilan i snažan, hladan zrak uglavnom ostaje na visokim geografskim širinama. Međutim, kada oslabi, promjene u atmosferskoj cirkulaciji mogu pogodovati prodorima hladnijeg zraka prema Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji.
Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) objašnjava da se vrtlog ponekad može pomjeriti sa svog uobičajenog položaja, izdužiti ili podijeliti na dva dijela. Takvi poremećaji mogu utjecati na kretanje zračnih masa i raspored toplijih i hladnijih područja.
Čitajte i ovo Vrijeme u Tuzli: Jak vjetar, kiša i naglo zahlađenje
Polarni vrtlog pokazuje neuobičajeno slabljenje već u novembru
Najnoviji podaci o stanju atmosfere iznad Arktika pokazuju da su zapadni vjetrovi, koji predstavljaju jednu od glavnih karakteristika stratosferskog polarnog vrtloga, znatno oslabili.
Prema analizi podataka Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), na visini od približno 30 kilometara iznad Arktika zabilježena je čak i promjena smjera vjetrova.
Podaci objavljeni 12. novembra pokazuju da su vjetrovi na posmatranom nivou dostigli približno dva metra u sekundi iz istočnog smjera, dok je uobičajena vrijednost za ovaj dio godine oko 28 metara u sekundi iz zapadnog smjera.
Ovakva promjena povezana je s pojavom poznatom kao naglo stratosfersko zagrijavanje. Uprkos nazivu, ona ne znači da će na Zemljinoj površini postati toplije.
Tokom takvih događaja temperatura u stratosferi može porasti za nekoliko desetina stepeni u svega nekoliko dana, dok istovremeno dolazi do slabljenja ili promjene smjera vjetrova oko pola.
Meteorolozi prate hoće li se poremećaj iz viših slojeva atmosfere prenijeti prema nižim, gdje nastaju vremenske prilike koje svakodnevno osjećamo.
Znači li slabljenje polarnog vrtloga da Evropu čeka ledena zima?
Slabljenje polarnog vrtloga može povećati mogućnost hladnijeg vremena u pojedinim dijelovima Evrope, ali ne predstavlja pouzdanu najavu izuzetno oštre zime.
Met Office objašnjava da poremećaji u stratosferi ponekad utječu na mlaznu struju, odnosno snažna zračna strujanja koja usmjeravaju vremenske sisteme iznad sjeverne hemisfere.
Kada se njen uobičajeni tok promijeni, hladan zrak s Arktika može lakše prodrijeti prema jugu. U određenim situacijama to dovodi do dužih perioda niskih temperatura, mraza i snijega.
Sličan razvoj događaja zabilježen je tokom zime 2018. godine, kada je veliki dio Evrope pogodio snažan prodor hladnog zraka, poznat kao „Zvijer s istoka“.
Ipak, meteorolozi naglašavaju da se nakon svakog slabljenja polarnog vrtloga ne mora dogoditi veliki prodor hladnoće. Presudni su raspored atmosferskog pritiska, kretanje mlazne struje i položaj hladnih zračnih masa.
Kakva bi mogla biti zima 2026/2027. u Bosni i Hercegovini?
Za Bosnu i Hercegovinu trenutno nema pouzdane osnove za tvrdnju da će cijela predstojeća zima biti izuzetno hladna ili obilježena rekordnim snježnim padavinama.
Najnovije sezonske analize, objavljene 12. novembra, ukazuju na mogućnost pretežno blažih temperatura od prosjeka u velikom dijelu Evrope tokom zime 2026/2027.
Prema analizi meteorološkog portala Severe Weather Europe, zasnovanoj na sezonskim modelima ECMWF-a, u Evropi se zasad očekuje izraženiji utjecaj blažih zapadnih i jugozapadnih zračnih strujanja.
Takav raspored može pogodovati temperaturama iznad višegodišnjeg prosjeka, ali ne isključuje pojedinačne prodore vrlo hladnog zraka tokom decembra, januara ili februara.
Prognozni modeli također ukazuju na mogućnost novog slabljenja polarnog vrtloga sredinom zime, posebno tokom januara i februara.
Međutim, riječ je o dugoročnim pokazateljima koji se mogu značajno mijenjati kako se zima bude približavala.
Za područje Bosne i Hercegovine posebno je važno gdje će se formirati polja visokog i niskog zračnog pritiska. Od njihovog rasporeda zavisit će hoće li hladan zrak s kontinenta stići do Balkana ili će prevladavati toplija strujanja s Atlantika i Mediterana.
Zato je moguće da zima u prosjeku bude toplija od uobičajene, a da pojedini periodi ipak donesu snažne mrazeve i obilnije snježne padavine.
Kada bi se posljedice promjena mogle osjetiti?
Prema objašnjenju britanske meteorološke službe, posljedice naglog stratosferskog zagrijavanja mogu se prenijeti na niže slojeve atmosfere tokom narednih nekoliko sedmica.
To znači da se eventualni utjecaj sadašnjeg poremećaja polarnog vrtloga ne mora osjetiti odmah, nego tokom kasnijeg dijela novembra ili u decembru.
Pritom promjena cirkulacije ne mora zahvatiti cijelu Evropu jednako. Pojedina područja mogu dobiti hladnije i suhlje vrijeme, dok druga istovremeno mogu imati više temperature i padavine.
Analiza aktuelnih prognoza zasnovanih na modelu ECMWF od 11. novembra ne pokazuje veliki, široko rasprostranjen prodor hladnoće u narednih 15 dana. To je još jedan razlog zbog kojeg trenutni poremećaj ne treba predstavljati kao neposrednu najavu ekstremnog zahlađenja.
Meteorolozi će u narednim sedmicama posebno pratiti da li će se promjene u stratosferi prenijeti na mlaznu struju i utjecati na raspored atmosferskog pritiska nad Atlantikom i Evropom, jer će upravo ti procesi odrediti hoće li Bosna i Hercegovina tokom decembra osjetiti značajniji prodor hladnog zraka.
