Ustavni sud BiH proglasio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je predviđeno kažnjavanje javnog isticanja simbola Armije RBiH, a istovremeno je poništio veto Željke Cvijanović na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Time je odluka Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije ostala na snazi.
Odluke su donesene na 176. plenarnoj sjednici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, održanoj 19. i 20. novembra, na kojoj je razmatrano više predmeta koji se odnose na ustavnost zakonskih odredbi i postupanje državnih i entitetskih institucija.
Zabrana simbola Armije RBiH suprotna Ustavu BiH
Ustavni sud BiH razmatrao je ustavnost člana 359b. Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je bilo propisano kažnjavanje javnog isticanja, nošenja, proizvodnje i stavljanja u promet zastava, oznaka i drugih obilježja kojima se promovira ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine.
Zahtjeve za ocjenu ustavnosti podnijeli su jedanaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Denis Bećirović i Denis Zvizdić.
Sud je utvrdio da osporena odredba nije u skladu s Ustavom BiH, obrazloživši da propisi Republike Bosne i Hercegovine o izgledu i upotrebi simbola Armije RBiH i dalje važe na teritoriji cijele države.
Prema ocjeni Suda, Narodna skupština Republike Srpske nema nadležnost da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata koje su donijele institucije Republike Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju je istaknuto i da se vojno naslijeđe Armije RBiH čuva u okviru Oružanih snaga BiH. Državni propisi predviđaju da pripadnici odgovarajućih pješadijskih pukova nose oznake svojih pukova, zbog čega je osporena odredba bila u suprotnosti s odlukama državnih institucija.
Poništen veto Željke Cvijanović na imenovanje Komisije
Druga značajna odluka odnosi se na spor između članova Predsjedništva BiH zbog imenovanja Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Predsjedništvo BiH je 29. juna ove godine, glasovima Denisa Bećirovića i Željka Komšića, imenovalo nove članove Komisije, dok se Željka Cvijanović protivila takvoj odluci.
Cvijanović je potom odluku proglasila veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske, a Narodna skupština RS-a podržala je njen veto 7. jula.
Odlučujući o zahtjevu Denisa Bećirovića, Ustavni sud utvrdio je da nisu bili ispunjeni ustavni uslovi za korištenje mehanizma zaštite vitalnog entitetskog interesa.
Sud je zbog toga u cijelosti stavio van snage izjavu Željke Cvijanović, kao i odluku Narodne skupštine Republike Srpske kojom je ona potvrđena. Time je ostala na snazi odluka Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Odbijen zahtjev Željka Komšića o vitalnom nacionalnom interesu
Na istoj sjednici Ustavni sud BiH odlučivao je i o zahtjevu Željka Komšića, koji je osporavao pojedine odredbe ustava Federacije BiH i Republike Srpske u vezi sa zaštitom vitalnog nacionalnog interesa.
Komšić je, između ostalog, smatrao da su građani koji pripadaju kategoriji Ostalih diskriminisani jer njihovi predstavnici u Domu naroda Federacije BiH i Vijeću naroda Republike Srpske nemaju mogućnost pokretanja postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Ustavni sud utvrdio je da osporene odredbe nisu suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju je navedeno da zaštita vitalnog nacionalnog interesa predstavlja ustavni mehanizam namijenjen sprečavanju dominacije jedne zajednice nad drugom, a ne individualno pravo.
Sud je istakao da eventualna promjena postojećeg sistema pripada ustavotvorcu, odnosno nadležnim institucijama koje imaju ovlaštenja za izmjene ustavnih rješenja.
Utvrđena i povreda prava na pravično suđenje
Ustavni sud razmatrao je i apelaciju koja se odnosila na različite presude Kantonalnog suda u Sarajevu u predmetima s uporedivim činjeničnim i pravnim osnovom.
Utvrđeno je da je Kantonalni sud u jednom predmetu donio odluku suprotnu ranijoj sudskoj praksi, a da za takvo odstupanje nije ponudio objektivno i razumno obrazloženje.
Budući da apelanti nisu imali djelotvoran mehanizam za ujednačavanje sudske prakse, Ustavni sud zaključio je da je povrijeđeno njihovo pravo na pravično suđenje i narušena pravna sigurnost.

