Bosna i Hercegovina ni tokom 2024. godine nije uspjela smanjiti veliki disbalans u trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Prema podacima iz godišnje analize Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH izvoz iznosio je 1,1 milijardu KM, dok je uvoz dostigao čak 4,9 milijardi KM.
Stopa pokrivenosti uvoza izvozom ostala je niska i to svega 22 posto.
U izvozu BiH i dalje dominiraju sirovine i poluprerađeni proizvodi poput mlijeka, smrznute maline i brašna, dok prerađeni proizvodi, poput kečapa i keksa, zauzimaju manji udio. Nasuprot tome, uvozom dominiraju gotovi prehrambeni proizvodi mineralna voda, pivo, cigarete, bezalkoholna pića, te meso, šećer i kafa.
Goveđe meso je vodeći uvozni proizvod, s vrijednošću od 154,3 miliona KM. Uglavnom se uvozi iz Poljske, Italije, Nizozemske, Njemačke i Belgije, a količine su porasle za 3 posto u odnosu na prethodnu godinu, te za čak 95 posto u poređenju s 2020.
Na drugom mjestu po vrijednosti uvoza nalazi se voda uključujući i zaslađene gazirane napitke sa 152,7 miliona KM, što predstavlja godišnje povećanje od 18 posto.
Uvoze se i osnovne sirovine poput pšenice i suražice
Izvoz se najviše oslanja na zemlje regije. Hrvatska je primila 20 posto ukupnog izvoza, Srbija 19 posto, Crna Gora 11 posto, Sjeverna Makedonija osam posto, Turska sedam posto, dok pet posto ide u Sloveniju.
Uprkos blagom rastu izvoza, analiza potvrđuje da BiH i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza prehrambenih proizvoda, što ukazuje na strukturalne slabosti u domaćoj proizvodnji i preradi hrane.
