BiH zemlja staraca, sintagma je koja više nije samo upozorenje demografa, već stvarnost potvrđena podacima. Prema najnovijem prikazu koji je objavio Visual Capitalist, a zasnovan na podacima UN-ovog izvještaja World Population Prospects za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina se nalazi među 20 zemalja svijeta s najvećim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina.
S postotkom od 22,9 posto, BiH zauzima 18. mjesto, odmah iza Srbije i Hrvatske koje su također visoko na ovoj ljestvici.
IZDVOJENO: Od pelena do udžbenika: Koliko košta roditeljstvo u TK?
U apsolutnim brojkama, to znači da BiH ima oko 718.000 osoba starijih od 65 godina. U Hrvatskoj je taj broj još veći i to 909.000 osoba, dok je u Srbiji riječ o približno 1,5 miliona ljudi. Slovenija je nešto niže na listi, ali i dalje s visokim udjelom od 22,2 posto starijih osoba.
Ovi podaci ukazuju na regionalni problem koji ima ozbiljne posljedice po ekonomiju, zdravstveni sistem i budućnost društva.
Prosječna starost u BiH danas iznosi gotovo 42 godine, dok su procjene da će do 2050. godine ta brojka narasti na čak 49,3 godine.
Poređenja radi, 1992. godine prosječna starost bila je tek nešto više od 30 godina. U međuvremenu, broj mladih opada, sela se prazne, a radno sposobno stanovništvo masovno napušta zemlju.
Nedostatak radne snage
Kompanije se već sada suočavaju s hroničnim nedostatkom radne snage. Uvoz radnika iz inostranstva postaje sve češća praksa, ali to ne rješava uzroke, već samo posljedice. Mlađa populacija je ključ razvoja oni troše, inoviraju, pokreću ekonomiju.
Starenje populacije znači sporiju prilagodbu na nove tehnologije, manje poduzetništva i smanjenu potrošnju. Odnos između broja zaposlenih i penzionera sve je nepovoljniji, što predstavlja dodatni pritisak na penzioni sistem i državne budžete.
Zdravstveni sektor trpi ogroman pritisak jer starije stanovništvo prirodno zahtijeva više medicinske njege. Bolnice su već preopterećene, a broj medicinskih radnika smanjuje se zbog odlaska u inostranstvo.
Emigracija medicinskog kadra dodatno pogoršava situaciju, naročito u manjim i ruralnim sredinama gdje su usluge i bez toga teško dostupne.
Demografska slika BiH pokazuje sve karakteristike “bijele kuge” – termin koji označava pad nataliteta ispod nivoa potrebnog za prirodnu obnovu stanovništva.
Mortalitet iznad nataliteta?
Već godinama broj umrlih nadmašuje broj rođenih, a masovno iseljavanje mladih dodatno pogoršava situaciju. BiH godišnje gubi desetine hiljada ljudi, što dovodi do zatvaranja škola, praznih sela i urušavanja lokalnih zajednica.
Ono što dodatno zabrinjava je izostanak sveobuhvatne strategije na državnom nivou. Postoje različiti programi podrške roditeljima, ali su često nedovoljni, nesustavni i vremenski ograničeni.
Prava demografska obnova zahtijeva reforme koje će mladima ponuditi sigurnost – stabilna radna mjesta, stambenu podršku, kvalitetno obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, te povjerenje u institucije.
U suprotnom, BiH zemlja staraca postaće ne samo statistička realnost već i ekonomska, društvena i kulturna kriza.
Ako se trenutni trendovi nastave, u narednim decenijama Bosna i Hercegovina će izgubiti značajan dio svog stanovništva, dok će većinu činiti osobe treće životne dobi. U pitanju nije samo opstanak jednog naroda, već i funkcionalnost same države.
