Troškovi života u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, a građani se suočavaju sa sve većim izdacima za hranu, energente, gorivo i komunalne usluge. Dok cijene osnovnih proizvoda i usluga bilježe nova povećanja, plate i penzije mnogih građana ne prate tempo poskupljenja, zbog čega se smanjuje njihova kupovna moć.
Tokom 2026. godine poskupljenja su zahvatila gotovo sve oblasti svakodnevnog života. Prema podacima i procjenama koje prenosi N1, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za oko deset posto, električne energije za domaćinstva za 6,5 posto, dok su komunalne usluge skuplje za približno deset posto.
Rast cijena goriva procjenjuje se na oko 15 posto, što dodatno utječe na troškove prijevoza, ali i na cijene proizvoda čija distribucija zavisi od transporta.
Građani za iste potrebe izdvajaju sve više novca
Poskupljenja posebno pogađaju domaćinstva s nižim primanjima, penzionere i porodice koje najveći dio mjesečnih prihoda troše na osnovne životne potrebe.
Iako se pojedina primanja tokom godine povećavaju, rast plata i penzija za mnoge građane nije dovoljan da nadoknadi povećane troškove. Zbog toga ista količina novca omogućava kupovinu manje proizvoda i usluga nego ranije.
Dodatni pritisak na kućne budžete očekuje se tokom zimskih mjeseci, kada rastu izdaci za grijanje i potrošnju energije. Najavljena poskupljenja pojedinih energenata mogla bi dodatno otežati finansijsku situaciju domaćinstava.
Inflacija usporava, ali cijene ne moraju padati
Prema procjenama ekonomskih analitičara, inflacija bi na kraju godine mogla iznositi oko pet posto. Međutim, čak i kada stopa inflacije bude niža nego ranije, to ne znači da se cijene vraćaju na prethodni nivo.
Niža inflacija znači sporiji rast cijena, dok troškovi života i dalje mogu ostati visoki ili nastaviti rasti.
Na problem dodatno utječu poskupljenja za koja udruženja za zaštitu potrošača smatraju da nisu u svim slučajevima opravdana, uz upozorenja da postojeći mehanizmi kontrole nisu dovoljno efikasni.
Sve veći pritisak na kućne budžete
Značajnu podršku dijelu domaćinstava u Bosni i Hercegovini predstavljaju novčane doznake članova porodice koji žive i rade u inostranstvu.
Ipak, takva pomoć ne može zamijeniti dugoročne mjere usmjerene na očuvanje kupovne moći i stabilizaciju troškova života.
Dok cijene hrane, energenata i usluga nastavljaju opterećivati građane, jedno od ključnih pitanja ostaje koliko postojeća primanja mogu pratiti rast svakodnevnih izdataka, posebno u zimskom periodu kada su troškovi domaćinstava dodatno povećani.
