Svjetski dan dijabetesa obilježava se danas, 14. novembra, s ciljem podizanja svijesti o jednoj od najrasprostranjenijih hroničnih bolesti u svijetu. Ovogodišnja kampanja posebno naglašava značaj ranog otkrivanja bolesti, pravovremenog liječenja i smanjenja rizika od razvoja dijabetesa tipa 2. Podaci Međunarodne dijabetičke federacije pokazuju da milioni ljudi žive s dijabetesom, a da nisu svjesni svog zdravstvenog stanja.
Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), u svijetu s dijabetesom živi približno 589 miliona odraslih osoba, odnosno svaka deveta odrasla osoba. Posebno zabrinjava podatak da više od 40 posto oboljelih nema postavljenu dijagnozu, zbog čega bolest često ostaje neprepoznata sve do pojave ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija.
Dijabetes je hronična bolest koja nastaje kada organizam ne proizvodi dovoljno inzulina ili ne može efikasno koristiti inzulin koji proizvodi. Posljedica je povišen nivo šećera u krvi, koji tokom vremena može oštetiti krvne sudove, srce, bubrege, oči i nervni sistem.
Svjetski dan dijabetesa 2026. u znaku ranog otkrivanja bolesti
Tema ovogodišnjeg obilježavanja je „Rano djelovanje protiv dijabetesa“, a fokus je na prepoznavanju simptoma, pravovremenoj dijagnostici i dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da više od 40 posto osoba koje žive s dijabetesom širom svijeta nije dijagnosticirano. Upravo zbog toga zdravstveni stručnjaci naglašavaju da rano otkrivanje bolesti može spriječiti ili odgoditi razvoj komplikacija koje značajno utječu na kvalitet života.
Dijabetes tipa 1 najčešće nastaje zbog autoimunog procesa u kojem organizam uništava ćelije gušterače koje proizvode inzulin. Može se razviti u bilo kojoj životnoj dobi, a oboljelima je neophodna terapija inzulinom.
S druge strane, dijabetes tipa 2 najčešći je oblik bolesti. Njegov razvoj povezan je s brojnim faktorima, među kojima su nasljedna predispozicija, prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost i nezdrave životne navike.
Koji su prvi simptomi dijabetesa?
Jedan od najvećih problema jeste činjenica da dijabetes, posebno tipa 2, može napredovati godinama bez izraženih simptoma.
Među najčešćim znakovima bolesti su pojačana žeđ, učestalo mokrenje, stalni osjećaj umora, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine i zamagljen vid. Kod pojedinih osoba mogu se javiti i sporije zarastanje rana te učestale infekcije.
Pojava ovih simptoma razlog je za obraćanje ljekaru i provjeru nivoa šećera u krvi. Ipak, odsustvo simptoma ne znači nužno da je nivo glukoze uredan, zbog čega su preventivni pregledi posebno značajni za osobe s povećanim rizikom.
Neliječeni ili loše kontrolisani dijabetes može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući srčani i moždani udar, oštećenje bubrega, gubitak vida i oštećenje nerava. U težim slučajevima komplikacije mogu rezultirati i amputacijama donjih ekstremiteta.
Kako smanjiti rizik od razvoja dijabetesa?
Iako se dijabetes tipa 1 trenutno ne može spriječiti poznatim preventivnim mjerama, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 moguće je značajno smanjiti usvajanjem zdravijih životnih navika.
Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, održavanje zdrave tjelesne težine i izbjegavanje duhanskih proizvoda predstavljaju važne korake u prevenciji. Posebno se preporučuje smanjenje unosa zaslađenih napitaka i visokoprerađene hrane, uz povećan unos povrća, integralnih žitarica i drugih nutritivno vrijednih namirnica.
Osobama koje imaju dijabetes u porodici, povišen krvni pritisak, prekomjernu tjelesnu težinu ili druge faktore rizika savjetuje se da se s porodičnim ljekarom konsultuju o potrebi i učestalosti kontrole šećera u krvi.
Kod osoba kojima je dijabetes već dijagnosticiran, redovno uzimanje propisane terapije, praćenje vrijednosti glukoze i kontrolni pregledi ključni su za smanjenje rizika od komplikacija.
Zašto se Svjetski dan dijabetesa obilježava 14. novembra?
Svjetski dan dijabetesa ustanovile su 1991. godine Međunarodna dijabetička federacija i Svjetska zdravstvena organizacija, dok su ga Ujedinjene nacije 2006. godine proglasile službenim međunarodnim danom.
Datum 14. novembar izabran je u čast rođenja Fredericka Bantinga, jednog od naučnika zaslužnih za otkriće inzulina, koje je omogućilo liječenje miliona ljudi širom svijeta.
Simbol borbe protiv dijabetesa je plavi krug, koji predstavlja jedinstvo međunarodne zajednice u nastojanjima da se unaprijede prevencija, liječenje i podrška oboljelima.
Ovogodišnje obilježavanje usmjereno je i na smanjenje stigme s kojom se suočavaju osobe s dijabetesom, kao i na osiguravanje dostupnosti dijagnostike, lijekova i kontinuirane zdravstvene zaštite.
Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije, ukoliko se sadašnji trendovi nastave, broj odraslih osoba koje žive s dijabetesom mogao bi do 2050. godine dostići 853 miliona.
