U Federaciji Bosne i Hercegovine povećanje minimalne plaće odrazilo se i na iznos dječijeg dodatka, ali i na broj korisnika koji ostvaruju pravo na ovu podršku. Prema važećem Zakonu o materijalnoj podršci porodicama s djecom, dodatak iznosi 19 posto minimalne plaće, dok je prihodovni cenzus za ostvarivanje tog prava postavljen na 40 posto minimalne plaće po članu domaćinstva, što sada iznosi 400 KM.
S obzirom na to da je minimalna plata u Federaciji BiH za 2025. godinu određena na 1000 KM, visina dječijeg dodatka povećana je s prethodnih 117 KM na 190 KM po djetetu. Paralelno s tim, došlo je i do značajnog rasta broja korisnika.
Podaci Federalnog ministarstva rada i socijalne politike pokazuju da je broj djece koja primaju dodatak u samo četiri mjeseca porastao za više od 14 hiljada. U decembru 2024. godine bilo je evidentirano 47.622 korisnika, dok je do marta 2025. godine ta brojka narasla na 62.077 djece. Za isplate dječijeg dodatka u tom mjesecu izdvojeno je više od 15,6 miliona konvertibilnih maraka.
Povećanje minimalne plaće automatski je uticalo i na proširenje kruga porodica koje imaju pravo na ovu podršku. Tako četveročlana porodica sada može ostvariti dodatak ako ima mjesečna primanja do 1600 KM, dok je prošle godine granica iznosila 1000 KM.
Ipak, uprkos povećanom obuhvatu, broj djece koja primaju dodatak još uvijek čini manje od jedne šestine ukupnog broja maloljetne populacije u Federaciji. Prema procjenama, u ovom entitetu živi oko 395.000 djece mlađe od 18 godina, a gotovo polovina njih odrasta u uslovima siromaštva.
Zbog toga se sve češće govori o mogućnosti uvođenja univerzalnog dječijeg dodatka koji bi bio dostupan svoj djeci, bez obzira na prihod domaćinstva. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zajedno s UNICEF-om već je pokrenulo analizu te opcije, istražujući kako bi se model univerzalne podrške mogao primijeniti u FBiH.
U aktuelnom zakonskom okviru dječiji dodatak je definisan kao mjera borbe protiv dječijeg siromaštva i usmjeren je isključivo na porodice u teškoj ekonomskoj situaciji. Ipak, iz resornog ministarstva ističu kako je pravo svakog djeteta na zaštitu i podršku neupitno, te da je cilj pronaći način da dodatak u budućnosti obuhvati što veći broj mališana.
U toku su analize koje uključuju procjene finansijskih troškova raznih modela (kvazi)univerzalnog dodatka, ali i procjenu kapaciteta institucija koje bi bile zadužene za administraciju – poput centara za socijalni rad i općinskih službi. Prate se i iskustva evropskih zemalja koje su već uvele univerzalni model dječijeg dodatka ili teže ka njegovom uvođenju.
Na osnovu do sada prikupljenih podataka, radi se na izradi prijedloga koji bi mogao poslužiti kao održivo rješenje za Federaciju Bosne i Hercegovine. Cilj ovakvih modela jeste smanjenje rizika od siromaštva među djecom, olakšan pristup obrazovanju i zdravstvu, te dugoročno jačanje ljudskog potencijala i ekonomske otpornosti zemlje.
Više čitajte:
Poznato koja imena su roditelji u BiH najčešće davali djevojčicama i dječacima u prošloj godini
