U posljednjih nekoliko godina porast potrošnje električne energije uslijed širenja podatkovnih centara (data centara) i digitalne infrastrukture sve više utiče na ukupnu potražnju za strujom i strukturu cijena energije, ne samo u velikim ekonomijama nego i u Evropi i šire.
Analize stručnih instituta pokazuju da će potražnja data centara za električnom energijom gotovo udvostručiti svoj udio u globalnoj potrošnji do 2030. godine, a ovaj trend snažno pokreću aktivnosti povezane s razvojem i upravljanjem umjetnom inteligencijom i velikim količinama podataka.
Podatkovni centri danas čine mali ali brzo rastući dio ukupne potrošnje električne energije – oko 2–3 % u Evropi, ali je lokalni utjecaj na mrežu često značajno veći. U nekim evropskim gradovima data centri mogu koristiti i do 30 % ili više dostupne električne energije u određenim područjima, što stvara povećano opterećenje na lokalnu mrežu i pritisak na kapacitete za obezbjeđivanje stabilne energije.
Takav rast potražnje znači da distributeri moraju ulagati u jačanje mreže, izgradnju novih dalekovoda, transformatora i unapređenje kapaciteta za istovremeno snabdijevanje velikog broja potrošača. Ove investicije se često prenose i na krajnje korisnike kroz višu cijenu električne energije, jer je potrebno obuhvatiti troškove povećanja kapaciteta i održavanja mreže kako bi se izbjegli prekidi i kolapsi u sistemu.
U Bosni i Hercegovini već su najavljena povećanja cijena električne energije. Elektroprivreda BiH predlaže usklađivanje prodajnih cijena s troškovima proizvodnje, što bi rezultiralo rastom cijena struje za domaćinstva u prosjeku do oko 6 %, dok bi neke tarife mogle skočiti i do 8 % nakon odobrenja Regulatorne komisije za energiju (FERK).
Trend rasta potražnje za električnom energijom zbog digitalne transformacije i podatkovnih centara dodatno se prepliće s drugim faktorima – poput slabije proizvodnje u hidroelektranama, potrebe za uvozom električne energije te ulaganja u obnovljive izvore i modernizaciju mreže – što sve može utjecati na konačnu cijenu koju plaćaju građani i privreda.
Stručnjaci ističu da bi dugoročna rješenja za ublažavanje pritiska na cijene i stabilnost mreže uključivala veća ulaganja u infrastrukturu, integraciju obnovljivih izvora, kao i širu modernizaciju elektroenergetskog sistema kako bi se mogao nositi s rastućim zahtjevima data centara i drugih velikih potrošača.
U konačnici, iako data centri nisu jedini uzrok rasta cijena električne energije, njihov rapidni rast potrošnje energije postavlja dodatne izazove pred elektrodistributivne sisteme i čini da se rasprava o troškovima i tarifama sve više vodi i kroz prizmu digitalne ekonomije i tehnološkog razvoja.
