Hajdučka trava, poznata i kao hajdučica, stolisnik ili ranjenik, kunica, jedna je od onih biljaka koje rastu skoro svuda, biljka je koju mnogi zovu korovom, a malo ko poznaje njenu vrijednost. U tekstu saznajte viš o hajdučkoj travi i njenom benefitu za zdravlje.
Hajdučka trava, poznata i kao hadučica, hajdučica, stolisnik ili ranjenik, kunica, jedna je od onih biljaka koje rastu skoro svuda, uz puteve, na livadama, u dvorištima, pa i na surovom, kamenitom tlu. U isto vrijeme, rijetko se ko zaustavi da je pogleda pažljivije. Iako naizgled skromna i često pogrešno svrstana među obične korove, ova biljka krije nevjerovatnu snagu u svakom svom dijelu.
Narodni nazivi i prepoznatljiv izgled
Njena stabljika je tanka, ali čvrsta, prekrivena sitnim dlačicama, a listovi su perasto razdijeljeni, nalik čipki. Cvjetovi su bijeli ili nježno ružičasti, skupljeni u guste cvatove. Upravo zbog takve građe u narodu je poznata i kao čipkasta trava. Ipak, najviše se zadržao naziv hajdučka trava jer su, prema predanjima, upravo hajduci nosili osušene cvjetove u torbi kako bi zaustavili krvarenje i liječili rane u šumi.
U Hercegovini je zovu hajdučica, a u drugim krajevima stolisnik, zbog brojnih sitnih listova koji podsjećaju na stotinu malih iglica. Ime „ranjenik“ takođe nosi simboliku; ne samo da liječi rane na koži, nego i one unutrašnje, kao što su probavne tegobe, upale i nervna napetost.
Možda će vas zanimati i ovo:
Zambakovo ulje pravi se sada: recept za prirodnu njegu kože i kućni lijek
Ljekoviti sastojci skrivaju se u jednostavnosti
Uprkos svojoj jednostavnosti, hajdučka trava je prava mala apoteka. Bogata je etarskim uljima (posebno azulenom), gorkim materijama, flavonoidima, taninima, smolama i holinom, koji djeluje protuupalno i opuštajuće. Azuleni joj daju blago plavičastu boju kada se destiluje ulje, što je karakteristično za visokokvalitetne biljne ekstrakte.
Pored toga, stolisnik sadrži i mineralne soli, vitamin C i gorke principe koji stimulišu lučenje probavnih sokova, čime pomaže boljoj apsorpciji hranjivih tvari u organizmu. Zbog svega toga, često se koristi i u biljnim mješavinama za regulaciju apetita i jačanje imunološkog sistema.
Kada i kako se bere hajdučka trava
Najljekovitiji dio biljke je cvijet, koji se bere od juna do avgusta, kada biljka najviše miriše i kada je najbogatija djelatnim supstancama. Cvjetove treba brati za sunčanih dana, poslije što je rosa ishlapila, i to s nožem ili makazama kako ne bi došlo do oštećenja stabljike i korijena.
Suši se u tankom sloju, na prozračnom i sjenovitom mjestu, a najbolje je to raditi na platnu, papiru ili rešetki, nikako direktno na betonu ili plastici. Kada se potpuno osuši, čuva se u papirnim vrećicama ili staklenim teglama, na tamnom i suhom mjestu. Ako cvjetovi zadrže prirodnu boju i karakterističan miris, sušenje je uspjelo.
Čaj koji čisti krv, umiruje želudac i pomaže koži
Čaj od hajdučke trave koristi se kod raznih problema: bolnog i nervoznog stomaka, grčeva, nadutosti, loše probave i menstrualnih bolova. Posebno se preporučuje kada su prisutni simptomi povezani sa stresom, jer djeluje blago sedativno, bez izazivanja pospanosti.
Njegova popularnost raste i među mladima koji se bore s aknama. Pijenje čaja od stolisnika pomaže u čišćenju krvi i smanjenju unutrašnjih upalnih procesa, što često dovodi i do smirenja stanja na koži. Takođe je koristan kao blaga potpora tokom detoksikacije organizma, jer stimuliše rad bubrega i znojenje.
Možda će vas zanimati i ovo:
Čuvarkuća: Prirodni štit za tijelo, dom i duh
Recept za čaj od hajdučke trave
Jednu kašičicu suhe hajdučke trave preliti sa 2 dl ključale vode, poklopiti i ostaviti da stoji deset minuta. Nakon toga procijediti i piti dok je toplo, bez dodataka. Preporučuje se piti tri puta dnevno, pola sata prije jela. Kod akutnih tegoba čaj se pije sedam dana zaredom, a kod blažih stanja može i kao povremena preventiva.
Ako je želudac posebno osjetljiv, čaj se može kombinovati i s kamilicom ili nanom, a za jače pročišćavanje krvi s koprivom i nevenom. Ove kombinacije nisu agresivne, ali dodatno pojačavaju efekat.
Med i hajdučica – prirodna snaga za srce i krvne sudove
Osim kao čaj, hajdučka trava može se koristiti u kombinaciji sa medom. Ova mješavina se od davnina koristi za jačanje srca, poboljšanje krvne slike i regulaciju pritiska. Suha biljka se fino samelje, pa se pomiješa s medom u omjeru jedna kašika biljke na tri kašike meda. Čuva se u staklenoj tegli, a koristi po jedna kašičica ujutro i navečer. Djeluje postepeno, ali donosi osjetno olakšanje kod hroničnog umora i slabije cirkulacije.
Ova kombinacija se u narodnoj medicini preporučivala i ženama u postporođajnom oporavku, jer vraća snagu i smanjuje rizik od upala.
Oblog za ranu iz prirode
U svježem obliku, hajdučka trava se može zgnječiti i staviti direktno na posjekotine, ogrebotine, pa čak i blaže opekotine. Njen antiseptični učinak sprečava razvoj infekcija, a flavonoidi ubrzavaju zarastanje. Ovaj način korištenja posebno je bio važan u prošlosti, kada nisu postojali zavoji ni dezinfekciona sredstva – trava se vezivala maramom ili krpom direktno na ranu i često je pomagala bolje od farmaceutskih preparata.
Neke žene su ovu biljku koristile i kao blagi oblog kod bolnih zglobova, jer može ublažiti zapaljenja kada se kombinuje s gospinom travom i maslinovim uljem.
Možda će vas zanimati i ovo:
Zova u narodnoj medicini i kuhinji: Kako napraviti domaći sirup
Trava koja zna gdje treba da izraste
Hajdučka trava je biljka koja se sama snalazi, raste tamo gdje je tlo siromašno, gdje druge biljke odustaju. Upravo u toj jednostavnosti leži njena moć. Nije zahtjevna, ne traži pažnju, a daje mnogo. Naši stariji bi rekli: to je trava koja nikne tamo gdje je najpotrebnija. I možda baš zato, nikada nije prestala da bude korisna.
Možda će vas zanimati i ovo:
Voće i povrće koje ne treba držati u frižideru, evo kako ga pravilno sačuvati
