Hladni talas u Južnoj Americi koji je kulminirao 30. juna pretvorio je dijelove Argentine i Čilea u jedne od najhladnijih tačaka na planeti, izvan polarnih područja. Iako su zime u ovim krajevima obično blage, ovaj put temperatura je drastično pala, a vlasti su bile primorane izdavati upozorenja i hitne mjere.
U argentinskom gradu Mar del Plata, oko 380 kilometara južno od Buenos Airesa, zabilježene su neuobičajeno niske temperature koje su poremetile isporuku prirodnog gasa, glavnog energenta za grijanje. Zbog toga su firme zamoljene da obustave rad kako bi se očuvale zalihe za domaćinstva, dok su škole i javne ustanove bile zatvorene.
Temperature u centralnim i južnim dijelovima Argentine pale su i do 15 stepeni ispod sezonskog prosjeka. Ovaj hladni talas uzrokovan je takozvanim „anticklonom polarnog porijekla“, koji je donio stabilne vremenske uslove, ali i snažne mrazeve zbog vedrog neba.
Slična situacija zabilježena je i u Čileu. U gradovima Santiago, Rancague i Talce, zadržavanje hladnog zraka u nižim slojevima atmosfere uzrokovalo je pogoršanje kvaliteta zraka. Meteorološke službe obje zemlje izvijestile su o rekordno niskim temperaturama na brojnim lokacijama.
Posebno upečatljiva bila je pojava snijega u pustinji Atacama, poznatoj kao najsušnije mjesto na svijetu, gdje snijeg nije pao više od deset godina. Snježni pokrivač zabilježen je i u neuobičajenim dijelovima Mar del Plate, doline Calamuchita u regiji Córdoba i brdovitih dijelova sjeverne Patagonije.
Hladni talas u Južnoj Americi izazvao je i štete u poljoprivredi, posebno u centralnom dijelu Čilea i sjevernoj Patagoniji, gdje su rani mrazevi oštetili usjeve i voće. Nastava je prekinuta u više gradova, a saobraćaj poremećen u regijama koje nisu pripremljene za ovako niske temperature.
Dok sjeverna hemisfera bilježi ekstremne vrućine, ovo zahlađenje na jugu još jednom potvrđuje kako klimatske promjene sve češće uzrokuju krajnosti koje pogađaju živote i ekonomije širom svijeta.
