Hrvatska je pred Crnu Goru postavila osam zahtjeva koje očekuje da budu riješeni prije njenog pristupanja Evropskoj uniji.
Većina otvorenih pitanja odnosi se na posljedice ratova iz devedesetih godina, a među zahtjevima su obeštećenje bivših logoraša, rješavanje sudbine nestalih osoba, povrat imovine i školskog broda Jadran, saznaje Hina iz hrvatskih diplomatskih izvora.
Zagreb je svoje zahtjeve dostavio članicama Evropske unije, povezujući ih s pregovaračkim poglavljem 23, koje obuhvata pravosuđe i osnovna prava, te poglavljem 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku.
Hrvatska istovremeno naglašava da podržava evropski put Crne Gore, ali smatra da neriješena bilateralna pitanja moraju biti otklonjena prije njenog punopravnog članstva u Uniji.
Odšteta logorašima i rasvjetljavanje sudbine nestalih
Jedan od ključnih zahtjeva odnosi se na obeštećenje hrvatskih državljana koji su tokom rata bili zatočeni u logoru Morinj u Crnoj Gori. Od oktobra 1991. do augusta 1992. godine u tom logoru bilo je zatvoreno više od 300 osoba, uglavnom s područja Dubrovnika.
Hrvatska insistira i na očuvanju spomen-ploče postavljene na mjestu nekadašnjeg logora, koju su 2022. godine zajednički otkrili ministri dviju država. Nakon njenog postavljanja pojavili su se zahtjevi za uklanjanje, a oko ploče je naknadno postavljena metalna konstrukcija.
Među spornim pitanjima nalazi se i naziv gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića. Hrvatska strana tvrdi da je Gopčević tokom 1991. i 1992. godine bio stražar u Morinju, zbog čega zahtijeva promjenu naziva sportskog objekta.
Zagreb od crnogorskih vlasti traži i potpunu saradnju u rasvjetljavanju sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana. To uključuje razmjenu informacija, pristup arhivama i nastavak rada nadležnih komisija.
Poseban zahtjev odnosi se na procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje komandne odgovornosti. Hrvatska upozorava da do sada nije donesena nijedna osuđujuća presuda po toj osnovi.
U slučaju logora Morinj četiri pripadnika Jugoslavenske narodne armije pravosnažno su osuđena na ukupno 12 godina zatvora, ali Zagreb smatra da sudski postupci nisu obuhvatili sve zločine počinjene nad zatočenim civilima.
Hrvatska zahtijeva i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori. Prema navodima iz dokumenta, među neriješenim slučajevima nalazi se 51 porodica iz Tivta, kao i druge porodice iz Boke kotorske, koje godinama čekaju završetak pravnih postupaka ili provođenje sudskih odluka.
Hrvatska traži povrat broda Jadran i dogovor o granici
Preostala dva zahtjeva odnose se na vanjsku i sigurnosnu politiku, a posebno se izdvajaju spor oko školskog broda Jadran i pitanje razgraničenja dviju država.
Hrvatska traži povrat broda Jadran, koji se od 1991. godine nalazi pod kontrolom Crne Gore. Zagreb smatra da joj plovilo pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.
Brod je prije raspada Jugoslavije bio stacioniran u Splitu, dok se u trenutku izbijanja rata nalazio na remontu u Crnoj Gori.
Pitanje vlasništva ponovo je razmatrano 9. oktobra, kada su u Zagrebu održani razgovori hrvatskog i crnogorskog povjerenstva. Hrvatska je zadržala svoj zahtjev za povrat broda, dok crnogorska strana nije promijenila dosadašnji stav o vlasništvu.
Osmi zahtjev odnosi se na državnu granicu. Hrvatska očekuje da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje međurepubličke kopnene granice, dok bi se pitanje razgraničenja na moru nastavilo rješavati kroz rad zajedničkih komisija.
Prema procjenama hrvatskih stručnjaka, odstupanja na kopnenoj granici ne prelaze 220 metara i mogla bi biti riješena kroz postupak razgraničenja.
Nijedno od osam pitanja još nije riješeno
Hrvatska podsjeća da je tokom prethodnih godina podržavala evropske i euroatlantske integracije Crne Gore, uključujući njeno pristupanje NATO-u. Podgorici je ustupljen i hrvatski prijevod pravne stečevine Evropske unije, čija se vrijednost procjenjuje na osam miliona eura.
Ipak, Zagreb smatra da su pojedini jednostrani potezi crnogorskih vlasti dodatno opteretili odnose dviju država.
Hrvatska je još u decembru 2023. godine dostavila Crnoj Gori neslužbeni dokument s otvorenim pitanjima, koji je proslijeđen i evropskim institucijama. Nakon toga uslijedile su bilateralne konsultacije i brojni diplomatski sastanci tokom 2025. i 2026. godine.
