Mogu li influenseri “zaobići” porezni sistem BiH?
U vremenu kada objava na Instagramu ili TikToku može vrijediti više od prosječne mjesečne plate, influenseri u Bosni i Hercegovini postaju sve vidljiviji i u očima poreznih vlasti.
Porezna uprava Federacije BiH pojačala je nadzor nad ovom vrstom digitalnog rada, uz jasno definisane zakonske okvire, obaveze i rokove. S dolaskom preciznijih podataka i mehanizama kontrole, doba internetskih prihoda bez traga je završeno.
Influenseri se danas posmatraju kao samostalni poslovni subjekti, sa svim odgovornostima koje to nosi. Poruka iz Porezne uprave je jasna, oporezivanje digitalnih prihoda više nije stvar izbora ni neznanja.
Iz Porezne uprave FBiH navode da prihodi koje influenseri ostvaruju nisu izuzeti od oporezivanja, već su već duže vrijeme obuhvaćeni važećim zakonodavstvom. „Zakonski okvir koji reguliše ovu oblast obuhvata Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o njegovoj primjeni“, pojasnili su.
Aktivnosti influensera, kako ističu, svrstavaju se među povremene samostalne djelatnosti i na ostvarene prihode primjenjuje se porezna stopa od 10 posto. To se odnosi na zarade ostvarene putem društvenih mreža poput Instagrama, TikToka, YouTubea i sličnih platformi.
U slučaju da prihod isplaćuje domaća firma ili pravno lice koje posluje u Federaciji BiH, ono je dužno da odmah po isplati obračuna i uplati porez i doprinose:
„Isplatitelj je dužan od ukupnog iznosa odbiti porez na dohodak i doprinose, te ostatak uplatiti influenseru. Takođe, obavezan je dostaviti obrazac AUG-1031 nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave“, navodi se u pojašnjenju.
Na bruto iznos, osim poreza od 10 posto, obračunavaju se i doprinosi: četiri posto za zdravstveno osiguranje na teret influensera i šest posto za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret isplatioca.
Šta je sa prihodima koji infuenseri zarađuju van granica?
Kada je riječ o prihodima koje influenseri ostvaruju izvan BiH, obaveza prijave i uplate poreza prelazi na njih same. U tom slučaju, primalac je dužan sam obračunati porez i doprinose, te podnijeti obrazac AMS-1035 u roku od pet dana od datuma primitka uplate. Uz obrazac se prilaže i dokaz o eventualno plaćenom porezu u inostranstvu, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
Porezna uprava FBiH ističe da ima pristup informacijama iz različitih izvora: „Podatke o prihodima influensera i drugih digitalnih radnika dobijamo od banaka koje su zakonom obavezne da na zahtjev dostave uvid u promet po računima. Također, sarađujemo i s drugim relevantnim institucijama koje raspolažu evidencijama o digitalnim aktivnostima građana.“
U slučaju neprijavljivanja prihoda, predviđene su novčane sankcije. Na osnovu zakonskih propisa, Porezna uprava ima pravo izvršiti kontrolu i pokrenuti mjere protiv svakog poreznog obveznika, uključujući influensere, freelancere i druge samostalne digitalne radnike. Prema članu 84. stav 3. Zakona o Poreznoj upravi FBiH, fizičko lice koje ne podnese prijavu može biti kažnjeno novčanom kaznom od 300 do 3.000 konvertibilnih maraka.
Tokom 2025. godine, porezni inspektori su provodili redovne kontrole poreza na dohodak fizičkih lica, uključujući i influensere. Rezultati nadzora pokazuju da veliki broj njih još uvijek ne prijavljuje sve prihode, što dodatno motiviše Poreznu upravu da nastavi s aktivnostima nadzora i edukacije.
Kada je riječ o zaradi, iznosi koje influenseri naplaćuju za objave u Bosni i Hercegovini variraju. Iako su cifre na globalnom tržištu nerijetko vrtoglave – od hiljada pa i stotina hiljada dolara po objavi – u BiH su one prilagođene lokalnom kontekstu.
Prema podacima iz 2024. i 2025. godine, cijene promocija ovise o broju pratilaca, angažmanu publike i vrsti sadržaja.
Prema klasifikaciji koju je objavio Shopify, nano-influenseri (500 do 10.000 pratilaca) zarađuju između 10 i 100 dolara po objavi.
Mikro-influenseri (10.000 do 50.000 pratilaca) između 100 i 500 dolara, srednji rang (50.000 do 100.000) od 500 do 5.000 dolara.
Makro-influenseri i mega-influenseri mogu zaraditi i desetine hiljada dolara.
Naravno, u Bosni i Hercegovini te cifre su skromnije i u najvećem broju slučajeva se kreću u rasponu od nekoliko stotina do nekoliko hiljada maraka.
Jasno je da influenseri više nisu nevidljiva kategorija u očima poreznog sistema. Njihovo poslovanje postaje sve formalnije, a digitalni rad, bez obzira na platformu, sve više dobija tretman klasične djelatnosti.
Bez papira i čekanja: Provjerite je li vaša općina na listi za elektronsku CIPS razmjenu?
Poznato koja imena su roditelji u BiH najčešće davali djevojčicama i dječacima u prošloj godini
