Predsjednik SDA Bakir Izetbegović gostovao je u programu BHRT.
Izetbegović je poručio da BHRT nije samo medij, nego i jedna od institucija koje čine državni okvir Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, postojanje državnog javnog servisa povezano je sa suverenitetom države, zbog čega pitanje opstanka BHRT-a mora dobiti rješenje.
Podsjetio je da je model finansiranja preko RTV takse, koja se naplaćivala putem računa BH Telekoma, a kasnije i Elektroprivrede BiH, osmišljen u vrijeme kada je SDA bila ključni akter vlasti. Taj sistem je, kako navodi, donosio određenu stabilnost, ali je vremenom urušen političkim blokadama i izostankom dogovora.
U aktuelnoj situaciji smatra da je potrebno pronaći privremenu mjeru koja bi BHRT održala “na životu”, uz paralelno otvaranje puta ka trajnom sistemskom rješenju nakon izbora. Kao jedino dugoročno održiv model vidi budžetsko finansiranje javnih servisa kroz državni i entitetske budžete.
Na pitanje zašto takvo rješenje nije provedeno ranije, dok je SDA bila dio vlasti, odgovorio je da nije bilo dovoljno političke volje kod partnera, niti potrebne većine u parlamentima. Dodao je da je postojala zadrška i unutar samih javnih servisa, zbog bojazni da bi budžetsko finansiranje moglo ugroziti uređivačku nezavisnost, što je Izetbegović odbacio uz tvrdnju da finansiranje iz budžeta ne znači automatsku političku kontrolu.
Komentarišući postizborne dogovore i formiranje aktuelnih koalicija, rekao je da su pojedini politički akteri činili značajne ustupke HDZ-u, ali da pritom nisu iskoristili priliku da zatvore pitanja koja smatra ključnim za državu, među kojima je naveo BHRT i Južnu interkonekciju. Ocijenio je da su u proces ušli “ambiciozni, ali neiskusni” ljudi, koji su pravili ustupke bez jasnog dobitka za interese države.
Govoreći o visokom predstavniku Christianu Schmidtu, nakon njegovih najava da neće koristiti bonske ovlasti u vezi s BHRT-om niti deblokadom institucija, Izetbegović je ocijenio da je Bosna i Hercegovina u najdubljoj krizi od Dejtonskog sporazuma. Smatra da visoki predstavnik ima obavezu da reaguje kada domaće institucije blokiraju sistem i da su odlučni potezi, čak i uz rizik posljedica, bolji od pasivnosti. Naveo je i da je sa Schmidtom razgovarao prije mjesec dana, te da ima utisak kako je visoki predstavnik nakon određenih poteza dobio poruku da uspori ili stane.
Kao jedan od izlaza iz trenutne situacije spomenuo je predstojeće opće izbore, uz poruku da će oni biti rješenje samo ako građani prepoznaju ozbiljnost krize. O spekulacijama o kandidaturi za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH rekao je da je rano govoriti o imenima i da se takve odluke obično donose na stranačkom kongresu krajem maja.
Osvrnuo se i na okupljanje 12 stranaka oko kandidata Denisa Bećirovića, navodeći da takve saveze ne treba ni idealizovati ni potcjenjivati. U tom kontekstu iznio je procjene o kretanju podrške, tvrdeći da je raniji blok pao sa oko 360.000 glasova na oko 280.000, dok je SDA, prema njegovim riječima, rasla sa 230.000 na više od 260.000 glasova. Procijenio je da će kandidat SDA na narednim izborima, bio to on ili neko drugi, imati više od 250.000 glasova, te da očekuje slabiji rezultat Bećirovića u odnosu na ranije.
Na kraju, na pitanje o mogućim postizbornim koalicijama, uključujući saradnju s HDZ-om i SNSD-om, rekao je da je o tome prerano govoriti, uz izraženu nadu da SNSD neće ostvariti dobar izborni rezultat, posebno ako se uvedu nove izborne tehnologije.
