Ramazanski post, koji muslimani praktikuju tokom mjeseca Ramazana, podrazumijeva uzdržavanje od hrane i pića od zore do zalaska sunca. Takav režim ishrane predstavlja oblik vremenski ograničenog posta i donosi vidljive promjene u načinu rada probavnog sistema, posebno kada se tokom mjeseca promijene ritam obroka i unos tečnosti.
Naučna istraživanja provedena na zdravim ispitanicima pokazuju da ramazanski post može uticati na pokretljivost crijeva i metaboličku aktivnost probavnog trakta. U pojedinim studijama zabilježeno je brže pražnjenje želuca i efikasniji prolaz sadržaja kroz crijeva, što kod dijela osoba može smanjiti osjećaj težine, nadutosti i nelagode nakon obroka.
Zabilježene su i promjene u sastavu crijevne mikrobiote, odnosno zajednice bakterija koje žive u probavnom sistemu i imaju važnu ulogu u varenju, imunitetu i stvaranju korisnih spojeva poput kratkolančanih masnih kiselina. Prema radovima objavljenim u naučnim časopisima, period posta može dovesti do drugačije ravnoteže bakterijskih kultura, uključujući rast onih koje se povezuju s boljim metabolizmom i slabijim upalnim procesima. Ipak, istraživači naglašavaju da efekti zavise od vrste hrane koja se konzumira za iftar i sehur, kao i od ukupnog nutritivnog unosa, piše u istraživanju objavljenom u MDPI.
U nekim studijama uočen je porast bakterijskih porodica kao što su Lachnospiraceae i Ruminococcaceae, koje učestvuju u procesima koji hrane crijevnu sluznicu i podržavaju urednu funkciju probave. Takve promjene mogu imati povoljan efekat, ali nisu jednake kod svih osoba niti u svim uslovima posta.
S druge strane, stručna literatura navodi da kod dijela postača može doći i do probavnih tegoba, naročito kada se nakon zalaska sunca unese velika količina hrane ili teško probavljiva jela. Tada se češće javljaju simptomi poput gorušice, nadutosti i bolova u gornjem dijelu stomaka. Veća osjetljivost primijećena je kod starijih osoba i kod žena, posebno ako raspored obroka i terapije nije prilagođen postu.
Pojedini stručni radovi ukazuju i na veću učestalost određenih akutnih gastrointestinalnih stanja u vrijeme Ramazana, uključujući pankreatitis i kolangitis, ali autori naglašavaju da se to ne može tumačiti kao direktna posljedica posta. Češće se radi o nagloj promjeni prehrambenih navika i opterećenju probavnog sistema nakon dugog perioda bez hrane i tečnosti, piše Journal of Clinical Practice and Research.
U praksi nutricionisti i gastroenterolozi savjetuju pažljivo planiranje obroka u vrijeme iftara i sehura, dovoljan unos tečnosti u dozvoljenom periodu, te umjerenost u količini i izboru namirnica. Posebno se preporučuje izbjegavanje vrlo masne, teške i izrazito začinjene hrane kako bi se smanjilo opterećenje probave nakon dnevnog posta.
