Ako ovih dana planirate rashlađivanje i koristite klima uređaj, pripremite se i na dodatni trošak na računu za struju. Jer, bez obzira da li koristite inverter ili klasičnu on/off klimu, potrošnja električne energije nije zanemariva, posebno ako uređaj radi duže od nekoliko sati dnevno. U nastavku donosimo konkretne podatke koliko klima troši i koliko vas to zapravo košta, uz prosječnu cijenu struje od 0,17 KM po kilovat-satu.
Najčešće korištene klime u domaćinstvima su one snage 12 hiljada BTU i 18 hiljada BTU. Ove oznake se odnose na kapacitet hlađenja, a potrošnja zavisi od toga koristite li inverter model koji prilagođava snagu rada, ili klasični on/off model koji uvijek radi punom snagom dok ne postigne zadanu temperaturu.
Inverter klima snage 12 hiljada BTU u punom radu troši između 900 i 1.200 vati. To znači da za jedan sat rada potroši oko jedan kilovat, što vas košta između 15 i 20 feninga. Ako klima radi pet sati dnevno, trošak struje ide do marke dnevno, a ukoliko je uključena deset sati, račun raste na oko dvije marke.
S druge strane, klasična on/off klima iste snage troši nešto više, između 1.060 i 1.330 vati po satu. U novcu to znači da ćete za sat hlađenja izdvojiti i do 23 feninga, za pet sati do jedne marke i 13 feninga, a za deset sati gotovo dvije i po marke.
Još više troši klima od 18 hiljada BTU, koja je namijenjena za veće prostorije. Inverter modeli u tom slučaju troše između 1.400 i 2.000 vati po satu, a u praksi to znači da vas sat hlađenja može koštati i do 34 feninga. Ako klima radi cijeli dan, deset sati, račun za taj dan može biti i preko tri marke.
Klasične on/off klime te jačine troše u prosjeku oko 1.600 vati, pa ćete za sat vremena potrošiti skoro 30 feninga, a za deset sati više od dvije i po marke.
Iako se u praksi potrošnja mijenja ovisno o temperaturi zraka, izolaciji prostora i postavljenoj temperaturi, jasno je da korištenje klime, posebno više sati dnevno, može značajno povećati mjesečni račun za električnu energiju.
Koliko često posežemo za daljinskim upravljačem i uključujemo rashlađivanje, najbolje pokazuje ukupna potrošnja struje u BiH. Dok se u danima bez velikih vrućina potrošnja električne energije kreće oko 1,5 gigavata, tokom toplotnih talasa ta brojka raste na preko dva gigavata. Stručnjaci procjenjuju da je glavni razlog tog skoka upravo masovno korištenje klima uređaja u domaćinstvima, uredima i trgovinama. Taj rast opterećuje elektroenergetski sistem, ali i kućni budžet.
Zato, ako se planirate hladiti klimom, imajte na umu koliki je trošak struje klima uređaja i prilagodite navike u skladu s mogućnostima.
Preporučujemo: Od pelena do udžbenika: Koliko košta roditeljstvo u TK?
