Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije, usvojena 2003. godine na Generalnoj skupštini UN-a, postavila je temelje globalne borbe protiv jednog od najrasprostranjenijih društvenih problema. Zbog toga se 9. decembar širom svijeta obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije, s ciljem jačanja svijesti o njenim posljedicama i nužnosti zajedničkog djelovanja.
Današnje društvo suočeno je s nizom složenih izazova, sve većom nesigurnošću i izrazitim nejednakostima. Veliki dio tih poteškoća povezan je s korupcijom i privrednim kriminalom, koji iscrpljuju javne resurse, pogoduju mrežama organiziranog kriminala i potkopavaju institucije koje bi trebale štititi građane. Kao društveno štetna pojava, korupcija prodire u različite sfere života i koči ekonomski, politički i moralni razvoj država, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Savremene tehnologije, među kojima se posebno izdvajaju umjetna inteligencija i blockchain, otvaraju nove mogućnosti u prepoznavanju i suzbijanju korupcije, ali njihov razvoj mora biti praćen jasnim zaštitnim okvirima kako bi se spriječile zloupotrebe. Mladi ljudi imaju važnu ulogu u ovoj digitalnoj transformaciji, koristeći svoje znanje i kreativnost za razvoj rješenja koja unapređuju transparentnost, olakšavaju pristup informacijama i omogućavaju sigurnije prijavljivanje nepravilnosti.
Efikasna borba protiv korupcije podrazumijeva i snažnu međunarodnu saradnju. Samo kroz zajedničke napore moguće je suzbiti organizirani kriminal, ograničiti nezakonite finansijske tokove i osigurati odgovorno upravljanje javnim sredstvima. Kada institucije djeluju transparentno i u skladu s principima integriteta, javne usluge postaju dostupnije, obrazovne ustanove bolje opremljene, a povjerenje građana u sistem jače.
Izgradnja društva zasnovanog na integritetu zahtijeva zajedničko djelovanje vlada, privrede, obrazovnog sektora, civilnog društva i mladih. Samo tako se može stvoriti okruženje u kojem korupcija ne ograničava prilike, ne usporava razvoj i ne narušava povjerenje, već u kojem je odgovorno upravljanje javnim dobrima put ka pravednijoj i sigurnijoj budućnosti.
Stanje korupcije u BiH prema CPI indeksu
Najnoviji podaci o Indeksu percepcije korupcije (CPI) pokazuju da Bosna i Hercegovina i dalje bilježi izrazito nepovoljan trend. Dok zemlje Zapadnog Balkana u prosjeku bilježe tek neznatan pomak – sa 42,3 poena u 2012. na 43,3 poena u 2024. godini – BiH predstavlja upečatljiv izuzetak. Sa rezultatom od 33 CPI boda u 2024. godini, naša zemlja je u posljednjih dvanaest godina izgubila ukupno devet poena i pala na 114. mjesto od 180 rangiranih država, što je ujedno i njen najlošiji rezultat otkako se mjeri ovaj indeks.
Takav pad svrstava Bosnu i Hercegovinu među najkorumpiranije zemlje u Evropi. Drugo najlošije mjesto dijeli s Bjelorusijom, dok je najgora pozicija ove godine pripala Rusiji sa svega 22 boda. Ovakav rezultat odražava stanje u kojem se formalno zadržavaju demokratske procedure, ali je integritet izbornog sistema ozbiljno narušen. Stranke koje su na vlasti sve otvorenije koriste netransparentno finansiranje kampanja, te zloupotrebe javnih resursa, dok se izborna pravila manipuliraju kroz kupovinu glasova i zastrašivanje birača.
Pravosuđe u BiH ostaje pod snažnim političkim pritiskom, što umanjuje njegovu sposobnost da procesuira zloupotrebe položaja i druge oblike koruptivnih radnji. Istovremeno, nastojanja političkih elita da ograniče rad organizacija civilnog društva, kriminalizacija klevete i sankcioniranje javne kritike stvaraju ambijent u kojem korupcija i pritisak postaju mehanizmi održavanja vlasti.
Iako i druge zemlje regiona bilježe negativne trendove – poput Srbije, Sjeverne Makedonije i Slovenije – nijedna ne pokazuje tako snažan i kontinuiran pad kao Bosna i Hercegovina. Nasuprot tome, Kosovo, Albanija, Crna Gora i Hrvatska ostvarile su određeni napredak u oblasti jačanja integriteta i borbe protiv korupcije.
