Nakon trideset godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, mladi u Bosni i Hercegovini prvi put imaju priliku da kroz umjetnost kažu šta za njih znači mir, sloboda i odgovornost u društvu. Izložba je rezultat višemjesečnog rada s učenicima tuzlanskih srednjih škola, koji su se bavili pitanjem kako zamišljaju budućnost u zemlji koju još oblikuju poslijeratne podjele.
„Pa moj rad prikazuje da nijedan rat nije usrećio nijednu majku, što je stvarno istina jer nikom rat ništa nije dobro donio“, pojašnjava Lejla Čolić, učenica.
Postavka donosi raznovrsne umjetničke forme, od linoreza i instalacija do 3D printova. Mladi dizajneri i učenici Građevinsko-geodetske škole pokazali su zavidan nivo kreativnosti i tehničke vještine, a organizatori naglašavaju da je ovo prva izložba u BiH koja mladima daje prostor da o miru i Dejtonu govore vlastitim jezikom umjetnosti.
„Izložba je osmišljena da po prvi put daje mladim glas nakon 30 godina da kaže nešto šta je za njih Dejtunski mirovni sporezum, odnosno u kojoj mjeri su oni neslobodni danas i kako zamišljaju mir i slobodu. Zaključak naravno da postoji, međutim otvorena su velika pitanja na koji način mladi promišljaju o oslobođenju, šta za njih znači borba protiv korupcije, borba protiv svakodnevnog nasilja, borba protiv antidruštvenog mira kojeg je Dejton uspostavio u BiH i da ne bude samo sve ostavljeno na nivou kritike, mladima je data šansa da sebe upišu u prostor mira i slobode i da oni kažu šta to za njih znači“, govori Damir Arsenijević, organizator izložbe.
Poseban naglasak stavljen je na učenje o antifašističkom naslijeđu Tuzle i BiH. Mladi su kroz umjetnost povezivali prošlost i sadašnjost, promišljajući kako očuvati vrijednosti mira i solidarnosti.
„Nama se negdje učinilo da je, ako se gleda dijalektički stvar, da je na neki način Dejton antiteza antifašističkom nasljeđu i da bi zapravo sve aporije Dejtona mogli negdje riješiti ili makar kritički obraditi ukoliko bi se vratili jedan korak unazad i afirmirali možda to antifašističko nasljeđe koje smo možda je zaboravili, zanijekali ili naprosto ga nismo dovoljno svjesni“, kaže Andrej Mirčev, kustos izložbe.
Kroz radove inspirisane antifašističkom tradicijom i djelima Ismeta Mujezinovića, mladi su još jednom podsjetili da umjetnost može biti sredstvo slobode i kritičkog mišljenja. Izložba „Glas mladih o Dejtonu i slobodi“ otvorena je u Tuzli i biće dostupna javnosti tokom naredne sedmice.
