Mnogi smatraju da je metabolizam glavni razlog promjena tjelesne težine i vjeruju da se njegov rad može znatno ubrzati posebnom ishranom ili suplementima. Metabolizam zaista upravlja ključnim procesima u organizmu, od disanja i varenja do rada srca i cirkulacije, ali se ne može u potpunosti staviti pod kontrolu. Ipak, određene životne i prehrambene navike mogu ga podržati ili usporiti. Nutricionisti naglašavaju da svakodnevni izbor hrane ima veliku ulogu u metaboličkom zdravlju.
Jedna od najčešćih grešaka koja šteti metabolizmu jeste premali unos hrane. To se nekada radi svjesno, zbog restriktivnih dijeta ili želje za mršanjem, ali se može desiti i nenamjerno, zbog preskakanja obroka ili pretjerane fizičke aktivnosti bez dovoljnog unosa kalorija.
Nutricionistica Elizabeth Shaw to objašnjava jednostavnom slikom, tijelo je poput automobila kojem je potrebno gorivo. Ako ga nema dovoljno, sistem ne može raditi kako treba. Kada organizam ne dobija dovoljno energije iz hrane, posljedice se mogu odraziti na više zdravstvenih funkcija.
Metabolizam predstavlja skup procesa u kojima tijelo koristi hranjive materije za stvaranje energije i održavanje osnovnih funkcija. Svaka ćelija učestvuje u tim procesima. Kada je unos kalorija prenizak, tijelo nema dovoljno energije za redovno funkcionisanje.
Dijetetičarka Caroline Thomason upozorava da dugotrajan manjak kalorija, odnosno unos manji od onoga što tijelo dnevno potroši, može dovesti do prilagođavanja organizma tako što počinje trošiti manje energije. Uz to, ograničavanje hrane može povećati nivo kortizola, hormona stresa, što dodatno usporava normalne tjelesne procese, uključujući i metabolizam.
Povišen stres povezuje se sa napetošću, lošijim snom i češćim izborom nutritivno slabije hrane. Zbog toga stručnjaci savjetuju redovne obroke i uravnotežen tanjir koji uključuje ugljikohidrate, proteine i masti, kako bi nivo energije bio stabilan, a metabolizam imao potrebnu podršku.
