4 C
Tuzla
17.04.2024.

PARALELNI POGLEDI: Koji su najveći zagađivači zraka u Tuzli i Banja Luci

Zrak u Tuzli i okolini je zagađen, pokazuju svakodnevna mjerenja na tri mjerne stanice. U istraživanju koje je provela RTV Slon na uzorku od 66 ispitanih građana Tuzle više od polovine ispitanika nije zadovoljno zrakom koji udišu.

Zagađivača je mnogo. Počev od geografskog položaja Tuzle, industrijske zone, Termoelektrane, blizine deponije, pa do saobraćaja. Veliki izvori zagađenja zraka su, prema mišljenju 50 posto ispitanika individualna ložišta. S tim se slažu i stručnjaci.

Lejla Ibrahimović, ekspertica za energetiku

” Zimi je to stanje izuzetno teško, osjetimo u zraku i sumpor i smrad a to je isključivo od individualnog stambenog ložišta, naravno i od saobraćaja i zagađivača”, rekla je Lejla Ibrahimović, ekspertica za energetiku.

 

 

Svjetska zdravstvena organizacija je 2018. upozorila da je Tuzla jedan od deset najzagađenijih gradova Evrope, gledajući podatke na godišnjem nivou. Indeks kvaliteta zraka je često okarakterisan kao nezdrav za osjetljive grupe stanovništa.

 

Zvjezdan Karadžin, profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli

”Ako imamo taj konstantan problem koji je prisutan, bez obzira što je TE uvela filtere za čestične materije, ipak ako gledamo stambena ložišta, utiče na građane i naravno da je to loše za zdravlje. Pokazje se da je u zadnjih nekoliko godina bio povećan broj kancera pluća i sigurno se to može povezati sa zagađenjem vazduha”, navodi Zvjezdan Karadžin, profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. 

Midhat Delibegović jedan je od onih koji spadaju upravo u tu kategoriju. Prije deset godina ljekari su mu dijagnostikovali plućno oboljenje ili azbestozu. Iako obavlja redovne kontrole, ovakav zrak u Tuzli kaže, dodatno mu otežava svakodnevnicu.

Midhat Delibegović, penzioner

”Jednostavno, ja ne znam da ima u Tuzli neko ko ne osjeća posljedice ovog zagađenja. Pogotovo kad je tmurno vrijeme, to je strahota. Vi vidite da ujutro kad krenete kažu magla. Nije magla, jer magla je kada je i ovdje i na Brčanskoj, a ne ja odavde krenem lijepo dođem do Doma penzionera ti ne vidiš pet metara ispred sebe” , priča nam Midhat Delibegović, penzioner.

Slične probleme, ima još oko 30 posto ispitanika. Pored bolesti disajnih organa građani tvrde da zbog nezdravog zraka koji udišu, imaju i srčanih problema, alergije, osteoporozu te problema sa sinusima.

Rada Hudić, penzionerka

”Ja ne znam šta ljudi lože. Nekad se pitam da li ljudi uopšte razmišljaju o svom zdravlju, o svojoj djeci, o sebi jer prvenstveno se oni guše. Djeca sad što se rađaju, unučad moja imaju sinuse oboljele, bronhije, i stariji unuk i mlađi i djeca moja “,ističe Rada Hudić, penzionerka .

Kažu da su preporuke ljekara uvijek iste. Provoditi vrijeme u planinskim predjelima. Skoro 30 ispitanika potvrdilo je da odlazi u planinske i šumske predjele, ali isti broj se izjasnio da nemaju rješenje, a svjež vazduh rijetko kad udišu jer prozore ne smije ni otvoriti. Tek 14 posto ispitanika reklo je kako za alternativu koriste pročišćivače vazduha. Međutim, preporuke su jedno, ali u praksi je potpuno drugačije.

”Planina da se ide što češće. Pokušavamo da koristimo, ali mogu ja otići sedam dana, ali šta onih 350. Ja imam stan ali trenutno po ovakvoj situaciji ne bih u stanu mogao živjeti nema teoretske šanse. Ovdje je priroda oko mene, imam voćnjak sebi zasadio. Adaptirat ćemo tu će sve biti zelenilo. Kad bi svi tako razmišljali i držali se onoga gdje vidiš slobodno tlo ti drvo zasadi bolje bi bilo” , ističe Midhat Delibegović, penzioner.

Više od polovine ispitanika koristi usluge centralnog grijanja. S druge strane, građani koji se griju na ugalj ili drva nisu bježali od tog priznanja. Oko 13 posto od 66 ispitanih građana potvrdilo je da se grije na fosilna goriva ali su kao razlog naveli nemogućnost priključka objekta na mrežu centralnog grijanja.

Pritisak stručnih osoba, ali u određenoj mjeri i građana, doveo je do buđenja vlasti te je Tuzla kreirala budžet za sufinansiranje mjera energetske efikasnosti.

Esad Arnautović, projekt menadžer Društva za istraživanje i razvoj Tuzla

Grad Tuzla u cilju smanjenja zagađenja zadnje tri godine sufinansira mjere smanjenja aerozagađenja. Prije svega nabavka i ugradnja toplotnih pumpi, nabavka i ugradnja peći na pelet, toplinsko izoliranje objekata i mogućnost priključenja objekata na centralno grijanje”, kazao je Esad Arnautović, projekt menadžer Društva za istraživanje i razvoj Tuzla.

 

Mirela Uljić, pomoćnica gradonačelnika za komunalne poslove, izgradnju i poslove MZ

Primjera radi mogu Vam pomenuti prošlu godinu kada smo mi jedan jedini put objavili Javni poziv i kroz taj jedan poziv sa preko 500 prihvatljivih prijava već alocirali ukupan iznos sredstava od preko milion i 300 hiljada KM” , dodaje Mirela Uljić, pomoćnica gradonačelnika za komunalne poslove, izgradnju i poslove MZ.

Gradska uprava toplifikaciju vrši uz pomoć finansijskih sredstava od naknade koju grad dobija od Termoelektrane po osnovu ekološkog obeštećenja. Ovim nisu zadovoljni u Forumu građana Tuzle. Ističu kako se taj novac ne koristi dovoljno u namjenske svrhe.

Ermin Mustačević, koordinator projekta „Zarobljeni zrak“

Ukupno od 2015. do 2022. godine, Tuzla je na konto tog aerozagađenja od rada Teromelektrane po osnovu Zakona dobila oko 35 miliona KM i od tih 35 miliona na projekte koji se tiču energetske efikasnosti, rekonstrukcije vrelovoda, kupovine grantova za nabavu podstanica potrošila negdje oko pet miliona“, smatra Ermin Mustačević, koordinator projekta „Zarobljeni zrak“.

 

Stručnjaci navode da su dosadašnji projekti pokazali spremnost građana na promjene i da pomaka ima, ali s druge strane skoro svi naši ispitanici izjasnili su se da nisu zadovoljni radom gradskih vlasti ili da još nisu upoznati sa tim projektima.

Ono što je pozitivno jeste da cjelokupan sistem nastoji raditi na poboljšanju kvaliteta zraka u Tuzli kako se ne bi ponovila 2017. godina kada je zbog velike količine štetnih materija u zraku bila obustavljena nastava u školama.

Ništa bolja situacija sa zrakom, nije ni u drugim gradovima naše zemlje. Individualna ložišta najveći su zagađivači i u Banjaluci, što je pokazalo istraživanje portala Gerila.info. Prema mišljenju većine od 155 ispitanika, ostali zagađivači su saobraćaj, industrija, divlje deponije i Eko Toplana.

Većina ispitanika grije se na Centralno grijanje i električnu energiju, dok ugalj koristi deset posto ispitanika, koji kao razlog navode visoku cijenu ostalih energnata.

Građani nisu zadovoljni kvalitetom zraka, a polovina ispitanika izjasnila se da zbog toga imaju i zdravstvenih problema. Jedna od njih je Gabrijela Vujatović Suvajčević.

Gabrijela Vujatović Suvajčević, građanka Banja Luke

Primijetila sam zadnjih par godina kad god nailaze te prve magle primjećujem neobjašnjivi kašalj, gušenja. Možda nisam pridavala pažnje o tome dok nisam vidjela da se priča na sve strane o tom zagađenom vazduhu. Onda sam upratila aplikaciju i vidjela sam da nekoliko mjernih stanica u Banja Luci ima koje evidentiraju u kojoj mjeri je zagađen vazduh. ” , kazala je Gabrijela Vujatović Suvajčević.

 

Banjalučki ljekari smatraju da je uzrok plućnih oboljenja kod velikog broja građana zapravo zagađen zrak, iako kako kažu, zvaničnih dokaza još nema.

Mirko Stanetić, pulmolog

Mi znamo da pušenje duvanskih proizvoda jedan je od sigurnih dokaza da pacijenti obolijevaju od karcinoma pluća. Nažalost u posljednje vrijeme pušenje udruženo sa aerozagađenjem itekako izaziva bolesti respiratornog trakta”, kazao je Mirko Stanetić, pulmolog.

 

 

Da situacija sa aerozagađenjem može biti bolja građani baš i ne vjeruju. Više od polovine ispitanih građana nije zadovoljno odnosom nadležnih institucija prema problemu. Smatraju kako bi se trebalo više raditi prvenstveno na gašenju individualnih ložišta te subvencioniranju grijanja na struju. Pored toga, mišljenja su da bi se trebale smanjiti i gužve u saobraćaju. S druge strane, iz gradske uprave navode da se već preduzimaju određene mjere kako bi kvalitet zraka bio povoljniji.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke

Najveći broj ljudi koristi javni prevoz, što mi činimo. Svake godine izdvajamo sredstva za jesenju i proljetnu sadnju, to su sistemske mjere one su potrebne godinama da se izdvajaju. Ono što radimo u samom centru grada jeste da radimo jednosmjernu ulicu koja treba protok saobraćaja da stabilizuje i na neki način umanji”, rekao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

 

U banjalučkom Centru za životnu sredinu među rijetkima su koji godinama upozoravaju na loš kvalitet vazduha. U posljednjih nekoliko godina objavljivali su rezultate mjerenja štetnih čestica u vazduhu koje su dobili putem senzora, ali s obzirom na to da nadležne institucije nisu prepoznale važnost mjerenja kvaliteta zraka, zvaničnih mjerenja u Banjaluci sada gotovo i da nema.

Informacije ne postoje, zvanične ne postoje. Imamo svega jedan uređaj koji je certifikovan i koji ponekad pokazuje kakav je kvalitet vazduha na ovom području. Banja Luka bi trebala imati nekoliko pokrivenih lokacija”, kazao je Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka.

Dakić napominje da postoje mali pomaci kada je aktuelna gradska vlast u pitanju i odnos prema problemu u odnosu na neke prethodne administracije.

Tihomir Dakić, Centar za životnu sredinu Banja Luka

Imali su skoro sastanak po prvi put to je porazna činjenica da su se okupili ono koji su trebali sjesti prije 15 godina i da počnu rješavati problem do sada bi vjerovatno bilo dosta manje zagađenja” ističe Dakić.

Građani su svjesni da za rješavanje problema zagađenja u Tuzli i Banja Luci treba raditi na kratkoročnim i dugoročnim mjerama. Ono u čemu se svi slažu jeste da se najviše treba raditi na prestanku korištenja čvrstih goriva za zagrijavanje stambenih jedinica u zimskom periodu.

Rješenje također vide u jačanju procesa širenja mreže centralnog grijanja, izgradnji kružnih tokova i uvođenjem par-nepar vožnje, kao i korištenje EU fondova za subvencioniranje peći na pelet i ugradnju toplotnih pumpi.

Za sada je dobro, slažu se aktivisti i građani, da se o ovom problemu makar priča. Razgovor o tome i upoznavanje sa problemima koje donosi zagađen vazduh možda, konačno, dovedu i do rješavanja problema.

Vezane vijesti

TUZLA