Penzije u FBiH ove godine jesu povećane, ali istovremeno rastu i troškovi života, pa najniža penzija od 692,23 KM za veliki broj korisnika i dalje znači vrlo pažljivo raspoređivanje novca od jedne do druge isplate.
Posljednje usklađivanje donijelo je osjetno povećanje u odnosu na kraj prošle godine. Korisnici koji su pravo na penziju ostvarili prije 1. januara 2026. i primaju najniži iznos sada dobijaju 692,23 KM, dok zajamčena penzija iznosi 826,14 KM.
Prosječna samostalna penzija za august iznosila je 884,96 KM, a penziju je primilo ukupno 472.288 korisnika. Za njihovu isplatu bilo je potrebno oko 372,8 miliona KM.
Brojke pokazuju da su primanja penzionera porasla, ali svakodnevna kupovina pokazuje i drugu stranu priče.
Penzije u FBiH rastu, ali raste i račun u prodavnici
Inflacija u Federaciji BiH na godišnjem nivou iznosi 4,5 posto. Taj procenat predstavlja prosječno kretanje cijena i ne znači da je svakom domaćinstvu račun veći upravo toliko, jer najveći pritisak zavisi od toga na šta pojedinac troši najveći dio svojih prihoda.
Za penzionere je posebno važna činjenica da veliki dio mjesečnog budžeta odlazi na ono što nije moguće izbjeći, hranu, komunalne račune, lijekove i druge zdravstvene potrebe.
Zbog toga povećanje od nekoliko desetina maraka veoma brzo može izgubiti dio vrijednosti ako istovremeno rastu cijene proizvoda koji se kupuju svakodnevno.
Koliki je pritisak na kućne budžete pokazuje i posljednji obračun Saveza samostalnih sindikata BiH. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u augustu iznosila je 3.810,70 KM, a samo na prehranu odnosilo se 43,58 posto tog iznosa.
Ovaj iznos nije moguće direktno porediti s penzijom jednog penzionera, jer korpa predstavlja troškove četveročlane porodice, ali pokazuje koliko su osnovne životne potrebe danas skupe.
Najniža penzija nije ista za sve
I dalje je važno napraviti razliku između postojećih i novih penzionera.
Iznos od 692,23 KM odnosi se na najnižu penziju korisnika koji su pravo ostvarili do početka ove godine. Za one koji se penzionišu od 1. januara 2026. primjenjuje se drugačiji sistem, prema kojem najniži iznos zavisi od dužine staža.
Osoba sa manje od 20 godina staža može primati najmanje 451,22 KM, dok se iznosi postepeno povećavaju s godinama staža. Za 35 do 40 godina staža minimum je 639,23 KM, a tek sa 40 ili više godina dostiže 714,43 KM.
To znači da često korištena formulacija da je najniža penzija u Federaciji „oko 700 KM“ ne opisuje položaj svih novih penzionera.
Dva usklađivanja donijela veću sigurnost
Jedna od najvećih promjena u sistemu ove godine jeste to što se penzije u FBiH više ne usklađuju samo jednom godišnje.
Novi model predviđa usklađivanje od 1. januara i 1. jula, pri čemu se u obzir uzimaju rast plata i potrošačkih cijena. Time je smanjena zavisnost od eventualnih vanrednih odluka vlasti, a penzije bi trebale brže pratiti promjene životnih troškova.
Posljednjim usklađivanjem od 1. jula penzije su dodatno povećane za 3,82 posto.
Za korisnika koji je krajem prošle godine primao najnižu penziju od 599,28 KM, sadašnjih 692,23 KM predstavlja razliku od gotovo 93 KM mjesečno.
To nije malo povećanje za nekoga ko raspolaže ograničenim primanjima, ali kada se od tog iznosa izdvoje računi, lijekovi i hrana, prostor za ostale potrebe i dalje ostaje uzak.
Upravo zato će stvarni učinak novog sistema manje zavisiti od toga koliko procenata piše uz naredno usklađivanje, a više od toga koliko će penzije u FBiH moći pratiti cijene proizvoda i usluga bez kojih penzioneri ne mogu.
