Poskupljenje struje u BiH u narednom periodu moglo bi biti neizbježno zbog potrebe za velikim ulaganjima u elektroenergetski sistem. Na to upozorava Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, koji smatra da postojeće cijene električne energije ne omogućavaju dovoljno sredstava za razvoj i modernizaciju mreže.
U razgovoru za BHRT Bajramović je istakao da Bosna i Hercegovina ulazi u period velikih promjena u proizvodnji električne energije. Sve više struje proizvodi se iz solarnih i vjetroelektrana, ali postojeća infrastruktura nije u potpunosti spremna prihvatiti nove proizvodne kapacitete.
Prema njegovim procjenama, u naredne četiri godine u BiH bi se godišnje moglo priključivati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.
„Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nije u potpunosti spremna da prihvati te nove količine“, upozorio je Bajramović.
Za modernizaciju elektroenergetske mreže potrebne tri milijarde KM
Jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak novca za modernizaciju elektroenergetske infrastrukture. Prema procjenama koje je iznio Bajramović, za distributivnu mrežu u naredne tri godine bit će potrebno približno tri milijarde KM.
Trenutno je na mrežu priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora energije, dok se granica prihvatnih mogućnosti prenosne mreže procjenjuje na približno 2.000 megavata.
Bez novih ulaganja u dalekovode, trafostanice i distributivne kapacitete, dodatna proizvodnja električne energije mogla bi predstavljati ozbiljan izazov za stabilnost sistema.
Bajramović smatra da se cijene struje moraju prilagoditi stvarnim troškovima proizvodnje, prenosa i distribucije, kao i potrebama budućih investicija.
„Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska“, ocijenio je.
Poskupljenje struje u BiH mora pratiti zaštita ugroženih građana
Govoreći o mogućem povećanju cijena, Bajramović je poručio da je takav razvoj događaja, prema njegovom mišljenju, teško izbjeći.
„Po meni je to neminovnost“, kazao je.
Ipak, naglasio je da eventualno povećanje računa za električnu energiju ne smije dodatno ugroziti građane koji već teško podmiruju osnovne životne troškove.
„Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija“, poručio je Bajramović.
Njegova izjava ne predstavlja zvaničnu odluku o povećanju cijena električne energije, već procjenu o budućim potrebama elektroenergetskog sektora.
BiH od izvoznika sve češće postaje uvoznik električne energije
Dodatni problem predstavlja promjena odnosa između domaće proizvodnje i potrošnje struje. Bajramović upozorava da bosanskohercegovačke elektroprivrede više nisu stabilni izvoznici, nego u pojedinim periodima moraju uvoziti električnu energiju.
Uzroke vidi u nedovoljnom razvoju proizvodnih kapaciteta, problemima u rudarskom sektoru i neusklađenosti cijena uglja i električne energije sa stvarnim troškovima.
Posebno je ukazao na potrebu ulaganja u baterijske sisteme, automatizaciju i savremene tehnologije koje omogućavaju stabilnije upravljanje elektroenergetskom mrežom.
Istovremeno, elektroenergetski sektor suočava se s nedostatkom kvalifikovanih radnika, naročito inženjera, tehničara i majstora potrebnih za održavanje i razvoj infrastrukture.
Evropska pravila donose dodatne izazove
Na budućnost domaće elektroprivrede utječu i evropski propisi o emisijama ugljen-dioksida, posebno mehanizam CBAM, koji predviđa dodatne troškove za određene proizvode pri uvozu na tržište Evropske unije.
Postepeno smanjivanje proizvodnje električne energije iz uglja zahtijevat će razvoj novih kapaciteta, ali i ulaganja u infrastrukturu koja može osigurati stabilno snabdijevanje potrošača.
O tim pitanjima razgovarat će se i na savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno približno 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.
Na skupu će učestvovati i studenti univerziteta iz Tuzle, Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Mostara.
Bajramović smatra da Bosna i Hercegovina ima stručne i razvojne kapacitete za modernizaciju elektroenergetskog sistema, ali da ulaganja u mrežu moraju postati jedan od prioriteta nadležnih institucija i elektroenergetskih kompanija.
„Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili“, zaključio je Bajramović za BHRT
