Rad u Njemačkoj mogao bi donijeti značajne promjene za građane Bosne i Hercegovine, jer njemačke vlasti razmatraju produženje dnevnog radnog vremena na 12 sati i smanjenje godišnje kvote za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana. Istovremeno, od 1. novembra stupaju na snagu strožiji uslovi za polaganje određenih ispita njemačkog jezika.
O mogućim promjenama i njihovom utjecaju na radnike iz BiH govorio je novinar Deutsche Wellea Mehmed Smajić, koji se iz Njemačke javio u emisiju „Novi dan“ na televiziji N1.
Iako njemačkoj privredi nedostaju desetine hiljada kvalifikovanih radnika, vlasti istovremeno nastoje ograničiti pojedine modele zapošljavanja stranaca, što je izazvalo zabrinutost poslodavaca i Savezne agencije za rad.
Njemačka razmatra radni dan od 12 sati
Njemačka vlada razmatra izmjene Zakona o radnom vremenu kojima bi se omogućila fleksibilnija organizacija radnih sati, uključujući mogućnost smjena od 12 sati.
Prema sadašnjim propisima, radni dan u pravilu traje najviše osam sati, uz mogućnost produženja na deset, pod uslovom da se dodatni sati nadoknade kraćim radnim vremenom u propisanom periodu.
Predložene promjene omogućile bi da se ograničenje radnog vremena u određenim okolnostima računa sedmično, umjesto isključivo dnevno. To bi značilo da zaposleni pojedinim danima mogu raditi duže, a drugim kraće ili imati dodatne slobodne dane.
Njemački kancelar Friedrich Merz podržava fleksibilniji model rada, dok poslodavci smatraju da bi im takvo rješenje olakšalo organizaciju poslovanja.
Sindikati, međutim, upozoravaju da bi produžene smjene mogle negativno uticati na zdravlje radnika i porodični život.
Važno je naglasiti da promjene još nisu usvojene i da mogućnost rada od 12 sati dnevno ne znači automatski povećanje plata. Zarada bi i dalje zavisila od ugovora o radu i ukupnog broja plaćenih sati.
Rad u Njemačkoj: Kvote za zapadni Balkan mogle bi biti prepolovljene
Druga važna promjena odnosi se na zapošljavanje građana Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova.
Njemačka vlada namjerava od januara 2027. godine smanjiti godišnju kvotu u okviru pravila za zapadni Balkan sa sadašnjih 50.000 na 25.000 radnika.
Ovaj model omogućava zapošljavanje državljana navedenih zemalja pod pojednostavljenim uslovima, uključujući određene poslove za koje nije potrebno formalno priznanje stručne kvalifikacije.
Savezna agencija za rad protivi se planiranom smanjenju, upozoravajući da je postojeća kvota već nedovoljna za broj zainteresovanih poslodavaca i radnika.
Prema njenim podacima, u septembru ove godine u Njemačkoj je bilo zaposleno približno 546.000 osoba iz zemalja zapadnog Balkana, od kojih 53 posto obavlja poslove najmanje na nivou kvalifikovanog radnika.
Ako se najavljeno smanjenje usvoji, građani BiH koji namjeravaju otići u Njemačku putem ovog programa mogli bi se suočiti s manjim brojem dostupnih odobrenja za zapošljavanje.
Njemačkoj nedostaje oko 148.000 stručnih radnika
Istovremeno, Njemačka planira velika ulaganja u infrastrukturu, energetsku tranziciju i digitalizaciju, za koja je kroz poseban investicijski fond predviđeno 500 milijardi eura tokom dvanaest godina.
Prema istraživanju Instituta njemačke privrede, u zanimanjima važnim za realizaciju ovih ulaganja nedostaje približno 148.000 kvalifikovanih radnika.
Posebno se traže električari, instalateri grijanja i klimatizacije, stručnjaci za elektrotehniku, mehaničari i drugi kvalifikovani radnici.
To bi moglo otvoriti dodatne prilike za građane Bosne i Hercegovine koji imaju odgovarajuće obrazovanje i radno iskustvo, ali će mogućnosti zapošljavanja i dalje zavisiti od zakonskih uslova, potreba poslodavaca i postupka izdavanja radnih dozvola.
Od 1. novembra strožiji uslovi za ispit njemačkog jezika
Za razliku od prijedloga o radnom vremenu i kvotama, promjene pravila za polaganje ispita Deutsch-Test für Zuwanderer (DTZ) već su usvojene i stupaju na snagu 1. novembra.
Riječ je o ispitu koji se koristi u okviru integracijskih kurseva, a njegov rezultat može biti važan za ostvarivanje određenih prava boravka i stjecanje državljanstva.
Prema novim pravilima, kandidati koji žele ostvariti nivo B1 morat će pokazati znanje tog nivoa u govoru i još jednom dijelu ispita, odnosno slušanju i čitanju ili pisanju. U preostalom dijelu morat će postići najmanje nivo A2.
Dosadašnja pravila omogućavala su ostvarivanje ukupnog nivoa B1 čak i kada kandidat ne pokaže odgovarajuće znanje u jednom od pisanih dijelova testa.
Njemačke vlasti izmjene obrazlažu potrebom sprečavanja zloupotreba i osiguravanja vjerodostojnijih rezultata jezičkih ispita.
Nova pravila odnose se na ovaj konkretni integracijski test i ne znače da će svi građani BiH koji već žive i rade u Njemačkoj morati ponovo polagati njemački jezik.
