U Bosni i Hercegovini sve je primjetniji porast radnika iz azijskih zemalja, dok istovremeno domaća radna snaga u sve većem broju odlazi prema zapadnim državama. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, zapadni Balkan sve više se profilira kao odredište za radnike migrante, što potvrđuje i podatak o približno 100.000 izdatih radnih dozvola u posljednje dvije godine. Strani radnici, uglavnom sa nižim kvalifikacijama, najčešće rade u proizvodnji, transportu, turizmu, a posebno u građevinskom sektoru, gdje su u Republici Srpskoj već godinama prisutni radnici iz Turske, Nepala, Bangladeša, Kine i drugih zemalja.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić navodi da u tom entitetu ne postoji značajna potreba za uvozom radnika, iako poslodavci traže povećanje kvota za radne dozvole. Ističe da prošle godine kvote jesu povećane, ali da do sada nije iskorištena ni polovina odobrenih mjesta, te da su zahtjevi poslodavaca nerijetko bili pretjerani. Dodaje kako analize pokazuju da dio radnika evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje ne želi prihvatiti ponudu poslodavaca, nego radije bira zaposlenje u inostranstvu, pa smatra da bi se trebalo pozabaviti onima koji koriste benefite Zavoda, a odbijaju radne angažmane.
Vlasnik građevinske firme iz Pala Ljubiša Tanić naglašava da su kvalifikacije stranih radnika često upitne, kao i njihova spremnost da ostanu duže u BiH. Smatra da bi prioritet svih struktura trebao biti povratak domaće radne snage iz inostranstva, a u slučaju potrebe za uvozom radnika treba težiti kvalitetu, a ne kvantitetu. Navodi da u svojoj firmi nema stranih radnika i ne planira ih angažovati, jer vjeruje da domaći radnici bolje pristupaju poslu, posebno kada rade u sredini u kojoj žive i koju poznaju.
Prema njegovim riječima, sve je više mladih koji se radije zapošljavaju u zajedničkim i javnim institucijama, što vide kao sigurniju i lagodniju opciju od fizičkih poslova u građevini ili poljoprivredi. Ovaj trend prisutan je i u zemljama regiona, gdje strani radnici sve češće rade i u javnom saobraćaju, a procjene pokazuju da bi se takva praksa uskoro mogla proširiti i na BiH. Posebno se ističe zabrinutost za medicinski sektor, jer bi nastavak trenda odlaska domaćih ljekara mogao dovesti do toga da za nekoliko godina u zdravstvu ponestane domaćeg kadra, što bi dodatno otvorilo prostor za dolazak stranih radnika.
