Američka vojska u potpunosti će napustiti Irak do 30. septembra ove godine, potvrdili su irački premijer Ali al-Zaidi i američki zvaničnici nakon sastanaka održanih u Washingtonu.
Al-Zaidi se tokom prve zvanične posjete Sjedinjenim Američkim Državama sastao s predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, čime je potvrđen ranije dogovoreni plan okončanja američke vojne misije u Iraku. Pentagon je naknadno saopćio da se povlačenje provodi u skladu sa sporazumom koji su Washington i Bagdad postigli 2024. godine.
Novi irački premijer, nekadašnji biznismen koji prije dolaska na čelo Vlade nije imao političko iskustvo, u Washington je stigao s delegacijom iračkih zvaničnika. Pored povlačenja vojske, razgovarano je o ekonomskim odnosima, američkim ulaganjima te saradnji u oblastima nafte, gasa i energetike.
Trump je tokom susreta istakao da između njega i iračkog premijera postoji veoma dobra saradnja, navodeći da američke trupe više nisu potrebne u Iraku. Prema njegovim riječima, američki vojnici ostali su u zemlji kako bi pružili pomoć u slučaju sigurnosnih prijetnji, ali Washington procjenjuje da za takvim angažmanom uskoro više neće biti potrebe.
Američki predsjednik najavio je i intenziviranje ekonomske saradnje, posebno u naftnom sektoru. Al-Zaidi je poručio da će američki vojnici napustiti Irak, ali da će američke kompanije nastaviti poslovati u toj zemlji. Njegova posjeta Washingtonu usmjerena je i na privlačenje novih ulaganja u iračku naftnu, gasnu i elektroenergetsku industriju.
Preostale američke snage napuštaju Irak
Sjedinjene Američke Države posljednjih mjeseci postepeno su smanjivale broj vojnika u Iraku. U toj zemlji ranije je bilo raspoređeno oko 2.500 američkih vojnika, koji su uglavnom učestvovali u obuci iračkih snaga i operacijama protiv pripadnika Islamske države.
Veći dio američkih snaga već je napustio Irak, dok je preostao manji broj vojnih savjetnika i drugog osoblja. Istovremeno je odgovornost za borbu protiv preostalih ćelija Islamske države postepeno prebacivana na iračku vojsku i druge sigurnosne strukture.
Povlačenje američke vojske povezano je i s jednim od najvećih izazova za novu iračku vladu, razoružavanjem oružanih grupa koje imaju podršku Irana i značajan politički i sigurnosni utjecaj u zemlji.
Vlada u Bagdadu postavila je 30. septembar kao rok do kojeg bi oružane grupe izvan državnih struktura trebale predati oružje. Al-Zaidi je poručio da nakon tog datuma više neće postojati opravdanje za njihovo djelovanje, dok su pojedine utjecajne proiranske formacije već odbacile mogućnost razoružavanja.
Kraj američke misije nakon više od dvije decenije
Potpuno povlačenje označit će završetak američkog vojnog prisustva koje je, uz prekide i promjene mandata, trajalo od invazije na Irak 2003. godine i svrgavanja režima Sadama Huseina.
Na vrhuncu američkih operacija 2007. godine u Iraku je bilo raspoređeno više od 170.000 vojnika. Borbene snage povučene su krajem 2011. godine, nakon čega je ostao ograničen broj pripadnika zaduženih za sigurnosnu saradnju i zaštitu diplomatskih objekata.
Američka vojska vratila se u većem broju 2014. godine, nakon što je Islamska država zauzela velike dijelove Iraka i susjedne Sirije. Međunarodna koalicija predvođena SAD-om pomagala je iračkim snagama u vraćanju izgubljenih teritorija i obuci policijskih i vojnih jedinica.
Iako je Islamska država izgubila teritorije koje je kontrolisala, američke snage ostale su u Iraku radi savjetovanja, obuke i zajedničkih operacija protiv njenih preostalih ćelija. Njihovo prisustvo bilo je i izvor dugotrajnih političkih sporova, posebno među iračkim strankama i grupama povezanim s Iranom koje su godinama zahtijevale odlazak američkih trupa.
