Mnogi odjevni predmeti imaju oznaku „samo ručno pranje“, što kod brojnih ljudi stvara dilemu i dodatni napor prilikom održavanja garderobe. Ipak, stručnjaci za njegu tkanina navode da ova oznaka ne mora uvijek značiti strogu zabranu pranja u veš-mašini.
Prema njihovim pojašnjenjima, odluka zavisi od vrste materijala, ali i od programa koje posjeduju savremene veš-mašine. Prvi korak je uvijek provjera etikete za održavanje. Komadi od svile, čipke, kao i odjeća s perlama i drugim ukrasima, trebaju se prati isključivo ručno jer su vrlo osjetljivi. U tu grupu često spadaju donji veš, vintage odjeća i kostimi.
S druge strane, manje osjetljivi materijali mogu se prati i u mašini ako postoji program za osjetljivo ili ručno pranje. Stručnjaci ističu da su najvažniji faktori temperatura vode i brzina okretanja bubnja. Programi za osjetljivo pranje koriste blaže pokrete i slabiju centrifugu.
Dodatnu zaštitu pružaju mrežaste vrećice za pranje, koje sprječavaju zapinjanje tkanine za dugmad, rajsferšluse i druge dijelove odjeće. Prema navodima profesionalaca iz oblasti pranja veša, moderne mašine, uz pravilno podešavanje, mogu biti gotovo jednako nježne kao i ručno pranje.
Kod pranja osjetljive garderobe preporučuje se isključivo hladna voda. Topla i vruća voda mogu dovesti do skupljanja materijala, gubitka boje i promjene oblika. Također se ne savjetuje sušenje u sušilici. Najbolje je odjeću položiti ravno na peškir ili stalak za sušenje, jer vješanje mokrog komada može istegnuti tkaninu pod težinom vode. Višak vlage treba lagano pritisnuti, bez uvrtanja i cijeđenja.
Onima koji se ipak odluče za ručno pranje, stručnjaci preporučuju jednostavniji pristup. Donji veš se može oprati ručno i tokom tuširanja uz blagi sapun. Nakon ispiranja dovoljno je lagano pritisnuti tkaninu i ostaviti je da se suši položena. Na taj način osjetljivi komadi mogu dugo zadržati oblik i kvalitet, bez obzira na način pranja.
