Kada se govori o holesterolu, obično se prvo pomisli na hranu, ali i ono što pijemo može imati veliki uticaj na masnoće u krvi. Kako piše EatingWell, brojna popularna pića sadrže dosta zasićenih masti, a upravo one mogu podići nivo LDL holesterola, koji se povezuje s većim rizikom od bolesti srca.
“Postoje snažni dokazi da veći unos zasićenih masti podiže LDL holesterol u tijelu, što je faktor rizika za bolesti srca”, navela je nutricionistica Jordan Langhough, uz napomenu da se kalorije i masti iz pića često lakše unesu u većim količinama jer se brzo popiju.
Nutricionistica Michelle Routhenstein, koja se bavi preventivnom kardiologijom, ističe da su među pićima koja se posebno izdvajaju po udjelu zasićenih masti kremasti napici od kafe, smoothieji na bazi kokosa i milkshakeovi, a spominje i određene koktele s vrhnjem.
U tekstu se kao primjer navodi da veća čaša smrznutog napitka od kafe, poput karamelnog Frappuccina, može imati oko 10 grama zasićenih masti, jer se pravi od punomasnog mlijeka i šlaga. Routhenstein navodi i da redovna konzumacija takvih napitaka može doprinijeti rastu LDL holesterola i apoB proteina, koji se u tekstu opisuje kao posebno nepovoljan pokazatelj za zdravlje srca.
Kod milkshakeova se naglašava da se najčešće prave od punomasnog mlijeka, sladoleda i šlaga, pa se zasićene masti lako “skupe” u jednoj porciji. Langhough dodaje da je problem i to što se milkshake brzo popije, pa je lako unijeti više nego što se misli. Kao jednostavniju zamjenu spominje se domaća verzija sa smrznutom bananom, mlijekom s manje masti i malo kakaa.
Posebno se izdvaja “bulletproof” kafa, koja se pravi s maslacem i MCT uljem. Routhenstein navodi da, zavisno od recepta, jedna šolja može sadržavati i do 22 grama zasićenih masti, što prelazi preporuke za dnevni unos, te da to može povećati kardiovaskularno opterećenje. Kao zamjena navodi se kafa s nezaslađenim biljnim mlijekom.
Smoothieji s punomasnim kokosovim mlijekom iz konzerve, prema navodima iz teksta, mogu donijeti više od 20 grama zasićenih masti već u pola šolje kokosovog mlijeka. Iako je kokos biljnog porijekla, Routhenstein naglašava da “biljno” ne znači automatski i povoljnije za srce, jer se ova vrsta masti u tekstu dovodi u vezu s višim LDL holesterolom. Predlaže se kokosova voda ili “lagano” kokosovo mlijeko za tropski okus uz manje zasićenih masti.
Kao primjer pića koje mnogi piju svakodnevno spominje se latte: Ako je napravljen od punomasnog mlijeka, napitak od oko 350 ml može sadržavati približno 3,5 grama zasićenih masti. Langhough navodi da se kroz vrijeme, ako se ova opcija često bira, može povećati LDL, pa se preporučuje obrano mlijeko, mlijeko s manjim udjelom masti ili biljne alternative.
Kod alkoholnih pića spominje se White Russian, koji se pravi od votke, likera od kafe i vrhnja. Routhenstein navodi da jedan manji koktel može sadržavati oko 11 grama zasićenih masti, a slična upozorenja odnose se i na druge koktele koji se prave s vrhnjem.
S druge strane, EatingWell navodi da postoje pića koja mogu podržati zdravlje srca. Među njima se spominje nezaslađeni čaj, posebno zeleni, jer se u tekstu navodi da istraživanja povezuju njegovu redovnu konzumaciju sa snižavanjem LDL holesterola, zahvaljujući spojevima koji se zovu katehini. Kao praktične zamjene preporučuju se mlijeko s manjim udjelom masti ili nezaslađena biljna mlijeka, te gazirana voda uz malo 100-postotnog voćnog soka.
“Pića mogu tiho doprinijeti nakupljanju zasićenih masti, stoga bi pića s visokim udjelom masti poput Frappuccina, kafe s maslacem, kokosovih smoothieja i koktela na bazi vrhnja trebala biti tretirana kao povremene poslastice”, navela je Routhenstein, uz poruku da male zamjene, poput izbora mlijeka s manje masti, mogu napraviti razliku na duže staze.
