Telefon prije spavanja mnogima je postao dio svakodnevne rutine. Provjeravanje poruka, pregledanje društvenih mreža ili gledanje kratkih videozapisa često se produži mnogo više nego što smo planirali. Iako se čini da nam takve aktivnosti pomažu da se opustimo, stručnjaci upozoravaju da korištenje ekrana kasno navečer može otežati uspavljivanje i skratiti vrijeme provedeno u snu.
Problem nije samo u tome koliko dugo gledamo u ekran. Na kvalitet odmora mogu uticati svjetlost koju uređaj emituje, sadržaj koji pratimo i činjenica da odlazak na spavanje neprestano odgađamo.
Kako telefon prije spavanja odgađa san?
Naš organizam ima unutrašnji biološki sat koji reguliše periode budnosti i spavanja. Jedan od važnih signala za taj ritam jeste svjetlost. Kada se približava vrijeme za odmor, prirodno raste lučenje melatonina, hormona koji učestvuje u regulaciji sna.
Svjetlost ekrana, posebno njen plavi dio, može uticati na taj proces. Zbog toga gledanje u osvijetljeni telefon neposredno prije odlaska u krevet kod pojedinih osoba može otežati uspavljivanje.
Osim svjetlosti, značajnu ulogu ima i sadržaj koji gledamo. Uzbudljive vijesti, rasprave na društvenim mrežama ili videozapisi koji se automatski smjenjuju mogu nas zadržati budnima duže nego što smo namjeravali.
Istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu JAMA Network Open u martu 2025. godine, koje je obuhvatilo više od 122.000 odraslih osoba, pokazalo je povezanost između svakodnevnog korištenja ekrana prije spavanja i kraćeg trajanja sna.
Prema rezultatima istraživanja, osobe koje su svakodnevno koristile ekrane prije odlaska na počinak u prosjeku su spavale oko 50 minuta manje sedmično u odnosu na one koje to nisu činile. Istraživanje je utvrdilo povezanost, ali ne dokazuje da je korištenje ekrana jedini uzrok kraćeg spavanja.
Šta možemo promijeniti već večeras?
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) savjetuju isključivanje elektronskih uređaja najmanje 30 minuta prije odlaska na spavanje. Britanska zdravstvena služba NHS preporučuje i dužu pauzu, po mogućnosti oko sat vremena.
Umjesto pregledanja društvenih mreža, posljednji dio večeri može se provesti uz čitanje knjige, mirnu muziku ili neku drugu opuštajuću aktivnost.
Pomaže i održavanje redovnog rasporeda spavanja. Odlazak u krevet i buđenje u približno isto vrijeme, uključujući vikende, olakšavaju održavanje prirodnog ritma organizma.
Stručnjaci preporučuju i da spavaća soba bude tiha, zamračena i ugodne temperature. Kafu i druga pića s kofeinom bolje je izbjegavati u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima, jer njihovo stimulativno djelovanje može potrajati nekoliko sati.
Ako je telefon prije spavanja navika koje se teško odreći, jednostavan početak može biti njegovo odlaganje izvan domašaja kreveta i isključivanje nepotrebnih obavijesti.
Ukoliko se problemi s uspavljivanjem ili čestim buđenjem nastavljaju uprkos promjeni navika, preporučuje se razgovor s ljekarom, jer uzroci lošeg sna mogu biti različiti.
